Veterinarska inspekcija izdala je Dumovcu rješenje kojim postrožuje udomljavanje, a rezultat toga je više napuštenih pasa na zagrebačkim ulicama nego u skloništu
Prijeti li sustavu udomljavanja napuštenih životinja kolaps?
Potaknuti dojavama brojnih građana da je u Gradskom skloništu za nezbrinute životinje u Dumovcu već više od mjesec dana zaustavljeno udomljavanje svih novoprimljenih životinja, a posebno štenaca, udruga Prijatelji životinja otkriva alarmantnu situaciju koja će negativno utjecati na budućnost svih skloništa u Hrvatskoj.
Novi pritisak na Dumovec
Veterinarska inspekcija izdala je Skloništu u Dumovcu rješenje kojim naređuje da može udomljavati samo pse koji su proveli u Skloništu šest mjeseci na promatranju ili koji su prošli testiranje visine titra protutijela za bjesnoću s negativnim rezultatom. Stoga je trenutno više napuštenih pasa na zagrebačkim ulicama nego u skloništu.
Čini se da je ovo rješenje rezultat nastavljanja pritisaka, stalnih nadzora i kontrole rada Skloništa čime veterinarska inspekcija, nakon zatvaranja Skloništa u lipnju zbog nepostojeće i nikada dokazane bjesnoće, te usmrćivanja 46 zdravih životinja iz skloništa, nerazumnim zahtjevima ovaj put može ugroziti i cijeli sustav udomljavanja životinja u Hrvatskoj.
Veći troškovi rada skloništa
Testiranje visine titra protutijela za bjesnoću u Hrvatskom veterinarskom institutu znatno povećava troškove rada skloništa. Mogu li takve troškove podmiriti Grad Zagreb i ostali hrvatski gradovi, od kojih mnogi dosad još nisu niti izgradili skloništa upravo zbog nedostatka financijskih sredstava?!
Postojeća skloništa često vode udruge s nedostatnim financijskim sredstvima i za osnovne svakodnevne potrebe. Svaki grad koji financira rad skloništa već ionako mora izdvojiti velika novčana sredstva za boravak životinja u skloništu, hranu, cjepiva, vađenja krvi, kastraciju i ostale veterinarske usluge.
Pretrpana skloništa
Čak i kada bi skloništa mogla financirati testiranje visine titra ili kada bi taj trošak snosila država, nijedan pas ne bi se mogao udomiti najmanje mjesec i pol dana zbog karantene i testiranja. Posljedice takvog postupanja su pretrpana skloništa u kojima će udomljavanje biti obustavljeno, štenci će obolijevati zbog slabog imuniteta, a troškovi boravka svakoga psa bit će enormni.
Ulice će biti prepune lutalica i povećati će se šansa od obolijevanja životinja, prijenosa zaraznih bolesti i bjesnoće. Iz udruge Prijatelji životinja se pitaju: Tko će tada biti odgovoran za pojavu bjesnoće na ulicama?