Lijepo kao zrak, tako su lijepe i stijene južnog dijela Velebita

U prirodi ne postoje dvije identične tvari, a to naročito važi za krš na jugoistočnom Velebitu, između Prezida i Tulovih greda. Planinarski vodiči ne troše mnogo riječi na taj dio Velebita, no to uopće ne znači da on nije vrijedan riječi. Planina je ovdje otvorena, livade i travnati dolci, terasasto raspoređeni, obrubljeni bajkovitim stijenama i liticama, nižu se jedni za drugim, kraj stvoren za neambiciozno, opušteno lutanje. Varijacije u kamenu na koje nailazite nevjerojatno su maštovite, ljudski um može tu svašta vidjeti: glave poput onih na Uskršnjim otocima, gljive, delfine, Kiklopovo oko, katedralu, nosorogovu glavu, tiranosaurusa, redove šiljatih zuba neke nemani iz noćne more...

Lijepo je kao zrak, definirao je ljepotu engleski pisac Patrick Heran. Rekao bih da su stijene južnog Velebita lijepe na taj način. Oblici s kojima se susretnete kad jednom prođete ovim putem, trajno ostaju u pamćenju. Malo je vjerojatno da ćete čučavac s Prosenjaka, nosorogovu glavu iz Puča, ili katedralu iz Ćabera zamijeniti s nekim oblicima u Julijskim Alpama, Južnom Tirolu, bilo gdje. 

Priroda ne kopira samu sebe, ne na taj način. Da Velebit ima gorska jezera poput onih u Alpama, bio bi savršena planina, ako o planinama možemo govoriti na taj način. Čajnik i kuhalo su možda najvažniji dio moje planinarske opreme. Ne bih ni za što mijenjao trenutke u kojima se za podnevne žege supruga i ja sklanjamo u hladovinu na rubu velebitske čistine, pripravljamo čaj, pijemo ga i gledamo okolne kamene oblike i ustalasanu livadu na vjetru. A tek čajanke na obalama alpskih jezera. Jezera i gorski potoci su zapravo ono što me vuče u Alpe, i zbog čega ću se sve dok budem mogao hodati vraćati u Dolinu Triglavskih jezera.

Priručnik za hodače poziv je na usporavanje, na trijezan pogled unaokolo...

"Priručnik za hodače" Ede Popovića je trans-žanrovska proza, mješavina fikcije, reportaže, dnevničkih zapisa, eseja, citata prethodnika koji su polaganost otkrivali u prethodnim stoljećima i tisućljećima (Čuang Tse, Seneka, Montaigne, Ikkyû Sôjun, H. D. Thoreau, Aldous Huxley, Ernesto Sabato, Kodo Sawaki i ostali) te fotografija i crteža. Živimo brzo, svakim danom sve brže i brže, pritisnuti različitim zahtjevima. Što je tehnologija savršenija, čovjek više radi – to je jedan od paradoksa današnjice. Radimo osam, deset, dvanaest sati dnevno, ponekad i više, radimo vikendima i praznicima, samo da bismo kupili hrpu stvari koje nam, zapravo, ne trebaju. Priručnik za hodače poziv je na usporavanje, na trijezan pogled unaokolo, i zašto ne - na odustajanje od potrošačkog ludila, najozbiljnije bolesti suvremenog društva. Knjigu potražite na svim kioscima po cijeni od 29,90 kn.