Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održala se u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog socijalistice Clare Zetkin
Znate li zašto je 8. ožujak Dan žena? Nije slučajno odabran
Loši radni uvjeti bili su okidač za česte prosvjede radnica u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Tada se javila ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena. Prvi takav prosvjed organizirale su žene iz industrije odjeće i tekstila koje su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Pobunile su se zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, ali su žene za dva mjeseca osnovale sindikat. Proteste 8. ožujka organizirale su i sljedećih desetaka godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Prva Konferencija žena u Ženevi
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održala se u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere sigurnosti na radu bile krive za smrt više od 140 žena.
Demonstracije žena u Rusiji pokrenule revoluciju
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministica Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujak postane državni praznik, i tijekom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U zapadnom svijetu su ga povezivali s komunizmom
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
U zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.
Dan žena kao državni praznik
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.