Crkva propisuje post i nemrs, znači jedno i drugo, na Čistu srijedu i Veliki petak. Post za katolika znači dnevno pojesti samo jedan puni obrok, 'do sita', a nemrs znači da se ne jede meso
OBIČAJI ZA VELIKI PETAK
Znate li razliku između posta i nemrsa? 3 ideje što danas jesti
Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje doba korizme ili četrdesetodnevnice koju većina vjernika diljem svijeta provodi pripremajući se za proslavu Uskrsa.
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: 'Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina', piše na stranicama Župe Duha Svetog.
Crkva u današnjoj praksi propisuje vjernicima post i nemrs, znači jedno i drugo, na Čistu srijedu i Veliki petak. Post za katolika znači dnevno pojesti samo jedan puni obrok, 'do sita', a nemrs znači da se ne jede meso. Na ova dva dana se mora dodatno paziti jer to znači da katolik smije pojesti samo jedan puni obrok dnevno bez mesa.
Tijekom ostalih petaka u korizmi vjernici uzimaju normalne obroke, ali se odriču mesa. Postoji razlog za to, a to je zato jer je to dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki petak je 'mali Veliki petak' stoga se smatra da se vjernik svojim odricanjem prisjeća Kristovih muka i djela.
Na Veliki petak se u Katoličkoj crkvi ne slave sveta misna otajstva jer je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na Veliki petak je sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu.
Misno slavlje
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka - čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
Liturgija Velikoga petka danas je bez brojnih elemenata koji su joj bili pridruženi kroz povijest, u njezinu je središte otajstvo križa, a tišina je prvi zamjetljiv element kao odgovor na otajstvo Božje ljubavi pokazane u križu i smrti Božjega Sina.
Upravo ta tišina jedinstveni je početak obreda kada svećenik slavitelj s poslužiteljima u crkvu ulazi u tišini te se prostire pred oltarom na kojemu nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira da je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Slijedi slušanje Božje riječi iz proroka Izaije o sluzi patniku koji je slika Isusa, čije se smrti spominjemo na Veliki petak. Nakon toga slijedi Služba Riječi (pjevana Muka Gospodinova).
Drugi dio obreda je klanjanje Kristovu križu, otkrivanje križa te poklon i ljubljenje križa. Sveta pričest je treći dio obreda, a budući da je Veliki petak jedini dan u godini kada se ne slavi Misa, vjernici se pričešćuju hostijama koje su pohranjene od jučerašnje Mise večere Gospodnje. Obredi završavaju razlazom u tišini.
Otkrivanje križa
Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkrivaju pokriveno raspelo pjevajući: - Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio! - na što narod odgovara - Dođite, poklonimo se!
Čin otkrivanja križa pak naviješta Isusovu riječ s križa - Dovršeno je! - jer je u križu dovršena objava Božjega spasenja. Otkrivanje križa nema za cilj 'pokazivanje' križa nego 'objavljivanje' otajstva križa kojega Gospodinova smrt otkriva i objavljuje u novome svjetlu. Po prorocima naviještana riječ o spasenju koje dolazi kroz trpljenje pravednika (o čemu govori prvo čitanje iz Knjige proroka Izaije) sada postaje stvarnošću.
S križa je skinut veo - kao i s vjerničkoga gledanja - a križ više nije mjesto trpljenja, nego mjesto pobjede i spasenja. To je pashalna dimenzija Velikoga petka. Pasha Gospodinove muke i smrti.
Hrvatski običaji vezani za post i nemrs
Na našim područjima običaj je da je svaki petak nemrs, to jest da se ne jede meso ni ikakvi mesni proizvodi. Ali, ako netko mora jesti meso jer nije u prilici birati, može izabrati drugi oblik odricanja taj dan, na primjer slatkiša ili gledanja televizije ili učiniti neko dobro djelo. Crkva ne traži od vjernika ono što oni ne mogu napraviti, zato se treba odabrati nešto čega se čovjek može odreći i neko vrijeme bez toga živjeti.
U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.
Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice i pili čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj donio je sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve i kasnije Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom, a do kraja 19. stoljeća ovaj tradicijski običaj raširen je po cijeloj Dalmaciji.
Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju "Gloria" i "Slava Bogu na visini". Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: "Isus je uskrsnuo", nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.
Post i nemrs se ne očekuju od teških bolesnika, trudnica i djece.
Vrste postova:
Postoje različite vrste postova. S obzirom na mjeru i način suzdržavanja od hrane i pića razlikuje se četiri vrste posta:
Totalni post - ništa se ne pije ni ne jede, a preporučuje se na kratki vremenski period.
Praktički post - čovjek se odriče hrane, ali i dalje pije vodu.
Djelomični post - čovjek može prakticirati na dva načina. Može se odreći ukusne i bogate hrane te jesti samo manje količine isključivo zdrave hrane ili preskakati neke obroke te da kod ove vrste posta ljudi paze da se za vrijeme obroka koje imaju ne prejedaju.
Periodični post - to je vrsta posta u kojem ljudi u nekom periodu vremena poste, na primjer jedan ili više dana u tjednu, određene dane u mjesecu ili bilo koji interval vremena koji si čovjek unaprijed zada.
Postiti se može i na različite načine:
Individualno - to je post koji čovjek odredi sam za sebe.
Post obitelji - kad se cijela obitelj ili samo neki njeni članovi odluče na zajednički post koji uglavnom provode kod kuće.
Zajednički post - može biti organiziran kao post u kojem zajedno sudjeluju dvoje ili više ljudi, post u kojem sudjeluje vjerska zajednica ili lančani post u kojem se post pojedinaca ili grupe ljudi međusobno nadovezuje, jedan za drugim.
Ideje za današnji ručak:
PEČENA RIBA S POVRĆEM
Sastojci: 750 g bijele ribe (npr. oslić), 1 kg krumpira, 2 velike paprike, 2 rajčice, 2 čajne žličice limunovog soka, 1 dcl maslinovog ulja, 1 žlica Vegete, malo ružmarina, 2 češnja češnjaka, 1 čajna žlica suhog peršina, papar, sol
Priprema:
1 Ogulite krumpir, narežite na ploške te desetak minuta prokuhajte. Potom ga ocijedite i posložite u vatrostalnu posudu. Začinite ga s Vegetom.
2. Protisnite češnjak i pomiješajte s peršinom, ružmarinom, solju i s malo papra. Sve zajedno posuti po krumpiru.
3. Narežite paprike i rajčice te ih posložite na krumpir. Sve prelijte s 2 dcl kipuće vode, prekrijte aluminijskom folijom i pecite 25-30 minuta u pećnici prethodno zagrijanoj na 220 Celzijevih stupnjeva.
4. Dok se peče povrće filetirajte ribu, polijte limunovim sokom i malo posolite.
5. Kad se povrće ispeče, izvadite vatrostalnu posudu iz pećnice, maknite foliju i promiješajte ga. Na vrh stavite filete ribe i pecite još 20-ak minuta na 200 Celzijevih stupnjeva.
TJESTENINA S KAPARIMA I INĆUNIMA
Sastojci: 4 žlica maslinovog ulja, 2 režnja češnjak, 6 kom inćun, 120 g masline, crne 2 žlica kapari, 450 g rajčica, crvena 450 g tjestenine, peršin, list parmezan
Priprema:
1. Češnjak oljuštimo i sitno nasjeckamo. Inćune dobro ocijedimo i usitnimo. Maslinama izvadimo koštice i nasjeckamo. Kapare isperemo i ocijedimo. Rajčice operemo, ogulimo, izvadimo sjemenke i narežemo na komadiće.
2. Zagrijemo ulje pa popržimo češnjak i čili papričicu na dvije minute. Dodamo preostale sastojke za umak i pomiješamo. Smanjimo vatru i ostavimo da umak lagano vrije, nepoklopljen, uz često miješanje, od 10 do 15 minuta.
3. Tjesteninu skuhamo u velikom loncu zasoljene vode prema uputama na pakiranju. Ocijedimo.
4. Pomiješamo ih s umakom i poslužimo posuto peršinom i parmezanom.
POPEČCI OD KARFIOLA
Sastojci:1 karfiol, 2 jaja, pola šalice ribanog parmezana, 3 češnjaka, 2 žlice maslinovog ulja, 1 žličica sušenog bosiljka, 1 žličica soli i papra
Priprema:
1. Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva.
2. Naribajte karfiol ii ocijedite ga. Začinite s parmezanom, češnjakom, bosiljkom, solju, paprom i maslinovim uljem. Sve dobro promiješajte.
3. Na plehu oblikujte popečke.
4. Pecite u pećnici na 200 stupnjeva oko 35 do 40 minuta.
UVIJEK ĆE BITI SAMI: Ovi horoskopski znakovi uopće nemaju sreće u ljubavi
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
