Znate li kako sad pravilno prati voće i povrće? Liječnica otkrila postupak u vrijeme pandemije
Preporuka je prije konzumacije ili termičke obrade oprati voće i povrće pod jačim mlazom tekuće vode. Na taj način skidamo mehaničke nečistoće, u koje se ubrajaju i pesticidi, kaže dr. Branislava Čilić
Kada kupujete voće i povrće u trgovini ili na tržnici, imajte na umu da tko zna koliko ruku je prošlo prije nego je došlo do vas.
- Nalazimo se u vremenu pandemije Covid-19 bolesti te je potrebno dodatno obratiti pozornost na pranje voća i povrća. Nakon kupovine u trgovinama predlažem ostaviti voće i povrće doma 'u izolaciji' 24 sata jer ne znamo da li je zaražena osoba dirala prljavim prstima ono što smo kupili. Dalje postupamo s voćem i povrćem kao i van pandemije - objasnila nam je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
POGLEDAJTE VIDEO O novim trendovima u prehrani:
Pokretanje videa...
01:12
Osim toga, na njima se osim virusa i raznih bakterija i nečistoća, nalaze uglavnom i pesticidi. Zato je važno dobro oprati svaki komad prije jela. Prije nego krenete prati voće i povrće, dobro operite ruke sapunom. Tako ćete biti sigurni da bakterije i nečistoće s vaših ruku nisu dodatno kontaminirale namirnicu koju perete.
- Svakako je preporuka prije konzumacije ili termičke obrade oprati namirnice pod jačim mlazom tekuće vode. Na taj način skidamo mehaničke nečistoće, u koje se ubrajaju i pesticidi, ali samo dio koji je na površini (pretpostavlja se i do 90 posto) dok jedan mali dio ostaje u namirnici. Međutim, kontrola namirnica ne dozvoljava koncentraciju pesticida koja može ugroziti ljudsko zdravlje pa se nemamo razloga o tome brinuti - dodala je.
'Naglašavam da je važno oprati i one namirnice koje se gule'
Imajte na umu da je dobro oprati i koru iako je nećete jesti, na primjer, lubenice. Naime, tijekom rezanja i jedenja lubenice rukama naizmjence dodirujete koru pa unutrašnjost koju jedete. Na taj način nečistoće se mogu naći u vašim ustima. Isto je i sa svim drugim voćem i povrćem - narančama, mandarinama, dinjama, krastavcima, krumpirima...
- Naglašavam da je važno i pranje namirnica koje se gule. Dakle, iako se njihova kora ne jede, jednako je važno oprati plod. Također, ja osobno smatram da voće i povrće ne treba dodatno četkati i potapati u otopine soli, octa i sličnom, ali ni prskati specijalnim raspršivačima koji dezinficiraju, što se u posljednje vrijeme često nalazi na policama trgovina - rekla nam je dr. Čilić.
Napomenula je da se lisnato povrće poput zelene salate najprije opere pod mlazom vode, a potom se začini octom koji je svojevrsni dezinficijens. Ljudi su od davnina stavljali ocat u salatu i nisu to radili bez razloga, već upravo zato što ih je taj ocat štitio od mikroorganizama koji se mogu naći na njezinim listovima, ispričala nam je ova liječnica.
Savjetovala je kako je dobro voće i povrće oguliti, kada se to može, jer se i na taj način uklanja sloj nečistoća i mikroba. Posebno je naglasila oprez kod pripreme sve popularnijih zdravih napitaka.
- Posebno oprezne trebaju biti osobe koje često jedu sirovu hranu spremljenu u blenderima, što je u zadnje vrijeme jako popularno. Njima savjetujem dodatan oprez u pranju tih namirnica kako ne bi poremetili mikrobiotu u svojim crijevima što bi dovelo do napuhanosti, poremećaja pražnjenja crijeva i sličnog - kaže dr. Čilić.
- Još jedna važna stvar je da ni u čemu ne treba pretjerivati, pa tako ni u pranju voća i povrća - naglasila je.
'Bakterije s polja mogu preživjeti transport i skladištenje'
I američki stručnjaci naglašavaju da se na voću i povrću može naći sve i svašta jer dug je put od polja do trgovine.
- Ne samo da takvi proizvodi, voće i povrće, moraju putovati u trgovinu, već ih puno ruku dodiruje kada se jednom nađu na policama trgovina. Većina nas uzima plodove u ruke, provjerava jesu li dovoljno zreli, kvalitetni... To je puno kontakta i nema načina da znate jesu li oni koji su ga dirali prije vas možda bili bolesni ili čak i nisu oprali ruke nakon zahoda - kaže američka dijetetičarka Samantha Presicci.
- Bakterije s polja mogu preživjeti transport i skladištenje, a postoji mnogo načina kako se voće i povrće može kontaminirati - u transportu, izmetom iz zemlje ili tijekom same pripreme hrane. Ponekad takvi prljavi proizvodi mogu rezultirati bolestima koje se prenose hranom. Nedavno smo svjedočili povrću na kojemu su se nalazile E. coli i salmonela, a to može rezultirati mučninom, povraćanjem, proljevom, grčevima u trbuhu i groznicom, zajedno s dehidracijom - pojasnila je dr. sc. Janette Nesheiwat.
Voće i povrće nikada ne perite ako ga ne mislite odmah pojesti ili kuhati jer će vlaga na površini pogodovati razvoju mikroorganizama, plijesni itd.
Američka Agencija za hranu i lijekove preporučuje svako voće i povrće prati pod hladnom, tekućom vodom jednu do dvije minute, neposredno prije jela. Oštećene plodove dobro obrežite prije pripreme ili jela jer je svaka pukotina na kori prolaz bakterijama i ostalim nečistoćama u unutrašnjost ploda, prenosi Reader's Digest.
'Razina pesticida se smanjuje pranjem, guljenjem, kuhanjem...'
- Gotovo svi pesticidi (SZB) svrstani su u određenu skupinu otrova te su tako potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje. Potreban je veliki oprez i strogo pridržavanje uputa o primjeni pesticida. Većina ostataka nalazi se na vanjskim površinama (kora, listovi, ljuske) - stoji u izvješću Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
- Pesticidi (sredstva za zaštitu bilja) su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla namijenjeni zaštiti biljaka od raznih bolesti, korova, štetnika i dr. Gotovo svi pesticidi svrstani su u određenu skupinu otrova (mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i podzemne vode) pa su tako potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni. Nepravilna primjena pesticida najčešći je uzrok prisutnosti ostataka većih od dopuštenih - napominju u HAPIH-u.
- Razina ostataka obično se smanjuje pranjem, guljenjem, kuhanjem i cijeđenjem. Razina ostataka pesticida u krajnjem konzerviranom proizvodu, može se smanjiti postupcima pranja, blanširanja, guljenja, kuhanja, ali njihova se razina može i povećati tijekom obrade. Povećava se, na primjer, proizvodnjom ulja iz uljarica i maslina ili u procesu sušenja voća i proizvodnje koncentrata rajčice zbog gubitka vode tijekom procesa - pojasnili su.
U povrću ima i nitrata, a najviše u salatama, blitvi, špinatu
- Nitrati su sami po sebi relativno netoksični po ljudski organizam, no njihovi metaboliti nitriti, dušikov oksid (NO) i N – nitrozo u probavnom traktu, uz sudjelovanje crijevnih bakterija, mogu stvarati spoj nitrozamin koji ima potencijalno štetan utjecaj na zdravlje. Dodatno, nitriti mogu oksidirati željezo u hemoglobinu pri čemu nastaje methemoglobin koji nema sposobnost vezanja i prenošenja kisika, te može doći do hipoksije, odnosno smanjenog dotoka kisika u stanice i tkiva, što može izazvati poremećaj u funkcioniranju organa, sustava i stanica - kažu u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.
Napomenuli su kako su ljudi nitratima izloženi prvenstveno konzumacijom povrća, u kojem se količina tog spoja kreće u rasponu od 1 do 10 000 mg/kg. Sama količina nitrata razlikuje se ovisno o kojem dijelu biljke se radi - najviše se nađe u peteljci i stabljici, nešto manje u lišću i korijenju, a najmanje u cvijetu i plodu.
Visoke koncentracije znaju se pronaći u rukoli, u svim vrstama zelene salate, blitvi i špinatu.
- Nitrati su prisutni u okolišu, dakle u zraku, hrani (najviše u voću i povrću) i vodi. Također, nitrati se koriste kao gnojiva u poljoprivredi, te kao aditivi u hrani. U poljoprivrednoj proizvodnji dušik je vrlo često osnovni ograničavajući čimbenik rasta i razvoja biljaka, a time i postizanja optimalnih prinosa. Ljudske aktivnosti znatno su povećale koncentracije akumuliranih nitrata u okolišu intenzivnom gnojidbom i uzgojem stoke - pojasnili su.
Kako ukloniti nitrate iz povrća?
- Kako su nitrati topljivi u vodi, smanjenje količine nitrata u povrću može se postići pranjem povrća (salate) pri čemu se njihova prisutnost može smanjiti za 10 do 15 posto. Nadalje, smanjenje količine nitrata u povrću može se postići i blanširanjem, npr. do 35 posto u zelenoj cvjetači, a čak do 72 posto, u kelju i bijeloj cvjetači. Kuhanjem se količina nitrata također smanjuje, npr. u brokuli za 47 posto, a u kelju i do 73 posto - kažu u HAPIH-u.
- U povrću koje je zamrznuto nakon blanširanja i čuvano 4 mjeseca u ledenici također je uočeno značajno smanjenje količine nitrata. Povrće koje se ne zamrzava (npr. zelena salata i svježi špinat) treba pripremati i jesti svježe, te izbjegavati dulju pohranu u hladnjaku. Povrće koje se neće stići pojesti preporučuje se zamrznuti (špinat, blitva) te konzumirati nakon odmrzavanja. Pozitivna je činjenica kako antioksidansi, vitamin C i E, kojima obiluje voće i povrće, zaustavljaju nastajanje nitrozamina - dodali su.
