Po prvi put znanstvenici upozoravaju kakav će utjecaj rast emisije štetnih plinova imati na ljudske kognitivne sposobnosti, a istraživanje pokazuje da će do 2100. biti četiri ili pet puta više CO2 u zraku
Znanstvenici: Zbog rasta nivoa CO2 smo sve umorniji i gluplji
Znanstvenici su objavili da sve veća razina štetnih plinova koji dovode do efekta staklenika može utjecati na ljude tako da postaju sve umorniji, zaboravniji i gluplji, prenosi Sunday Times.
Popodnevni umor koji najbolje osjete oni koji rade u zatvorenim uredima bez dobre ventilacije, mogao bi postati problem cijelog čovječanstva. Naime razina ugljičnog dioksida najbrže raste tamo gdje nema dovoljno kisika i gdje je ventilacija slaba; zato bi oni koji rade i borave u zatvorenim prostorima prvi mogli osjetiti letargiju, pad energije i usporenost.
- Porast nivoa ugljičnog dioksida neće utjecati samo na radnike u uredima, već će do kraja stoljeća utjecati na cijelu ljudsku populaciju – napisali su znanstvenici s University Collegea London.
Ovo je inače prvi put da znanstvenici upozoravaju kakav će utjecaj na naše kognitivne sposobnosti imati porast razine štetnih plinova koji čine efekt staklenika. A zna se kako će, zbog korištenja fosilnih goriva, razina štetnih plinova s vremenom samo sve više rasti; naime korištenje nafte, ugljena i prirodnih plinova su glavni razlozi što emisija ugljičnog dioksida dovodi do ovako velikih klimatskih promjena na Zemlji.
- Ljudske kognitivne mogućnosti opadaju s porastom CO2 – napisali su britanski znanstvenici, a napominju i da bi 'direktan utjecaj emisije CO2 na kognitivne funkcije ljudi mogao biti neizbježan'. U svom izvješću upozoravaju i da će nivo ugljičnog dioksida u zraku do 2100. biti i četiri do pet puta viši nego je danas a, kako kažu, sada znaju da visoke razine CO2 utječu na naše pamćenje, koncentraciju, na pa čak i mogućnost donošenja odluka.
Iako je ovo istraživanje još u ranom stadiju, već je pokazalo da će se najveće povećanje ugljičnog dioksida u zraku dogoditi upravo u Londonu gdje će štetni plinovi biti nekoliko puta viši od sadašnjeg prosjeka, i to zbog količine fosilnih goriva koja na dnevnoj bazi u enormnim količinama sagorijevaju u toj svjetskoj metropoli.