Srčane bolesti imaju udio od 45% svih smrti u Europi. Pozadina zatajenja srca i srčanog udara jesu različite bolesti. Liječenja na neke djeluju, a na druge ne, kaže dr. kaže Grobbee
LIJEČNIKE ZANIMA - ZAŠTO?
Znakovi upozorenja na infarkt mogu postojati tjednima, ali napadi mogu biti i iznenadni
Profesor Rick Grobbee vjeruje da je ključ boljeg liječenja pojedinačnih bolesnika sa srčanim bolestima promatranje velikog broja njih. Ovaj pristup može otkriti različite podskupine bolesti.
Grobbee, istraživač na Sveučilišnom medicinskom centru Utrecht u Nizozemskoj, bio je toliko zaintrigiran ovim potencijalom da ga je stavio u fokus svog rada nakon proučavanja visokog krvnog tlaka ranih 1980-ih.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:32
Populacije bolesnika
„To me stvarno natjeralo da promijenim karijeru”, rekao je Grobbee. „Smatram da je izuzetno uzbudljivo i korisno proučavati populacije bolesnika.”
Nedavno je svoju stručnost usmjerio na revolucionarni istraživački projekt koji je dobio sredstva EU-a za prikupljanje informacija o bolesnicima sa srčanim tegobama. Pod nazivom BigData@Heart, projekt je završio u veljači 2023. nakon šest godina.
Bolesti srca toliko su raširene u Europi da je skupina bolesnika od kojih se prikupljaju podaci velika.
U 2015. godini više od 85 milijuna ljudi u Europi živjelo je s kardiovaskularnim bolestima, prema European Heart Network (Europskoj mreži za srce).
Ljudi diljem kontinenta svaki dan ulaze u bolnice s bolovima u prsima, mučninom i nedostatkom daha; nekoliko od indikacija srčanog udara. Znakovi upozorenja mogu postojati tjednima ili napadi mogu biti iznenadni.
Bez obzira na razlog zbog kojega se bolesnici javljaju, njihov dolazak često je završni stadij bolesti u razvoju već neko vrijeme.
„Zatajenje srca vrlo je onesposobljavajuće”, kaže Grobbee. „Ima veliki utjecaj na kvalitetu života ljudi.”
Osnovne bolesti
Srčane bolesti imaju udio od 45 % svih smrti u Europi.
Pozadina zatajenja srca i srčanog udara jesu različite bolesti. Liječenja na neke djeluju, a na druge ne.
„Problem je u tome što kod zatajenja srca i bolesti srca imamo mnogo lijekova, ali često sve tretiramo na isti način”, kaže Grobbee. „To vjerojatno nije najbolji pristup.”
Velik broj ljudi ne reagira na liječenje, neki pokazuju malo poboljšanje, a drugi se suočavaju s nuspojavama.
Projekt BigData@Heart, kojega je vodio Grobbee, prikupio je informacije od 50 milijuna bolesnika sa srčanim problemima koristeći baze podataka, strojno učenje i umjetnu inteligenciju.
Razmjer i povijest
„To je tako velik razmjer da stvara priliku za mnogo dublje zalaženje u ovu raznolikost”, rekao je. „U kombinaciji s računalnom snagom, to nam omogućuje da gledamo mnogo dalje, kao što vam teleskop omogućuje da gledate zvijezde koje su inače nevidljive.”
Ovaj pristup ima povijest. Godine 1948. u američkoj državi Massachusetts započelo je istraživanje „Framingham Heart Study” koja traje do danas. Otkrilo je da čimbenici kao što su visoki krvni tlak, povišene razine kolesterola, prehrana i način života uvelike utječu na rizik od srčanog udara.
Ovo je pokrenulo revoluciju u liječenju, s ciljanim lijekovima za visoki krvni tlak, koji su spasili milijune života.
U projektu BigData@Heart, Grobbee i njegovi kolege nastojali su ponoviti ovaj podvig boljim razumijevanjem podskupina bolesnika.
Bolesnici su uže klasificirani prema tome jesu li imali druga stanja poput dijabetesa, problema s bubrezima ili poremećaja srčanog ritma. Liječnici su tada mogli vidjeti koji su tretmani najbolji za koje podskupine.
Istraživanje je obuhvatilo specijalizirane organizacije u šest zemalja EU-a: Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Švedskoj te u Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u.
Prilagođeni lijekovi
Projekt je dobio veliku potporu.
Za beta blokatore, koji su lijekovi koji smanjuju krvni tlak, statistika je pokazala da neki bolesnici od njih imaju koristi, neki ne, a treća skupina ima nuspojave.
Kao rezultat toga, liječnici će početi bolje opremljeni za procjenu bolesnika, čak i ako je točno zdravstveno stanje bilo kojeg od njih netipično.
„Sada liječnici mogu upotrebljavati te informacije za bolju prilagodbu i ugađanje liječenja”, rekao je Grobbee. „Iz velikih brojeva naučili smo dati bolje smjernice za pojedinačne bolesnike.”
Projekt BigData@Heart imao je uključenost industrije. Kao dio javno-privatnog istraživačkog partnerstva EU-a pod nazivom Innovative Medicines Initiative (Inicijativa za inovativne lijekove), projekt je uključio farmaceutsku industriju, koja je doprinijela financiranjem i vlastitim studijama.
„Bilo je sjajno raditi s njima zbog njihove sposobnosti promatranja različitih tipova bolesnika kojima bi terapije mogle koristiti kako bismo mogli promijeniti namjenu lijekova ili dizajnirati nove”, rekao je Dipak Kotecha, profesor kardiologije na Sveučilištu u Birminghamuu Ujedinjenom Kraljevstvu i sudionik projekta.
Arterije vrata
Još jedan istraživački projekt kojega financira EU-a ima općenito sličan pristup u rješavanju drugačijeg medicinskog izazova: moždanog udara.
Pod nazivom TAXINOMISIS, inicijativa kategorizira bolesnike s pomoću medicinskih slika, rezultata krvnih pretraga i postojećeg zdravstvenog stanja. Trebala bi završiti u prosincu 2023., nakon šest godina, a također koristi moć umjetne inteligencije i unapređuje ideju personalizirane medicine.
Fokus je bio na bolesti koja zahvaća dvije arterije na vratu koje opskrbljuju mozak krvlju. Zovu se karotidne arterije.
Kod bolesti karotidne arterije tamo se nakupljaju naslage koje se nazivaju plakovi. To može suziti prolaz krvi ili uzrokovati da se komadići plaka odlome i uđu u mozak.
„Ako imate problema s karotidnim arterijama, možda imate problema s mozgom”, rekao je Dimitrios Fotiadis, koji vodi projekt TAXINOMISIS i profesor je biomedicinskog inženjerstva na Sveučilištu Ioannina u Grčkoj.
Takve bolesti mozga uključuju moždani udar i demenciju. Procjenjuje se da 30 % moždanih udara uključuje bolest karotidne arterije, koja je u osnovi poticaj da se otkriju plakovi i da se intervenira.
Rizici od pomicanja plaka
Trenutačno se bolesnici procjenjuju medicinskim slikama, kao što je MR, kako bi se procijenilo kolika je blokada prisutna.
No, ova tehnika nije savršena. Postoje različite vrste plakova, a neke će se češće odlomiti.
Projekt TAXINOMISIS razvio je softver koji generira 3-D sliku arterije i predviđa hoće li se plak proširiti te rizik od njegovog pucanja i oštećenja mozga.
To omogućuje liječniku da odluči može li bolesnik ići kući, može li mu se propisati lijek ili može li primiti stent, tanku, šuplju cjevčicu koja se kirurški umeće kako bi se proširila arterija koja se sužava.
Alternativno, procjena rizika osobe može sugerirati da je potrebna operacija.
Liječnici u Grčkoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Srbiji i Španjolskoj testirali su alat na 300 bolesnika i nudili povratne informacije programerima.
Bolji test
Drugi dio projekta osmislio je „laboratorij na čipu”, tehnologiju koja pomoću krvnih testova pregršt gena implicira na bolest karotidnih arterija. Ova tehnika može dati rezultate za nekoliko minuta umjesto sati, značajno smanjujući troškove.
Fotiadis procjenjuje da je potrebno četiri do šest godina da se dovršeni prototip iznese na tržište.
U svakom slučaju, rekao je da je krajnja dobrobit istraživanja, kao što je TAXINOMISIS, to što će liječnicima dati bolju perspektivu o posebnim potrebama pojedinog bolesnika.
„Liječnik na kraju odlučuje o liječenju”, rekao je Fotiadis.
Grobbee je u Utrechtu ponovio isto to.
„Liječnicima sve ovo pomaže da shvate dio zabune oko toga zašto naši bolesnici ponekad reagiraju tako drugačije”, rekao je.
Autor Anthony King
Istraživanja u ovom članku financira EU. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
