Zlostavljanje djece: Prevencija, simptomi i pružanje podrške

Svako peto dijete u Hrvatskoj žrtva je seksualnog zlostavljanja iza kojeg često stoje i djeci dobro poznate osobe iz kruga obitelji ili bliskih prijatelja. Otkako je internet na velika vrata ušao u gotovo svaki dom te u Hrvatskoj već ima dva i pol milijuna korisnika, za djecu su se otvorila još jedna “vrata pakla”. Društvene mreže poput Facebooka omiljen su teren na kojem zlostavljači, skriveni iza lažnih profila, traže i vrbuju naivne žrtve, a čak 93 posto djece u Hrvatskoj ima profil na ovoj društvenoj mreži, pokazalo je istraživanje koje su proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. 

Budući da je problem seksualnog zlostavljanja u porastu, MUP je odnedavno pokrenuo aplikaciju Red Button koja omogućava djeci da prijave sadržaje na internetu koji se odnose na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece. Na primjer, treba prijaviti ako nepoznata osoba putem interneta ili mobitela nagovara dijete na spolni odnos ili pornografiju. 

- Aplikacija Red Button odlično se uklapa u kampanju Vijeća Europe ‘Jedno od pet - zaustavimo seksualno nasilje nad djecom’. Iz naziva kampanje jasno je da je svako peto dijete u Europi, pa i u Hrvatskoj, doživjelo neki od oblika seksualnog zlostavljanja. Važno je stoga informirati i roditelje o ovoj aplikaciji jer ni oni često ne znaju što učiniti nakon što im se dijete povjeri ili prepoznaju znakove bilo kojeg oblika zlostavljanja - kaže psihologinja Gordana Buljan Flander. 

Ističe da se djeca ne usude govoriti o svojim traumama te da osjećaj krivnje i srama, kao i to da su zlostavljači često članovi obitelji ili obiteljski prijatelji, doprinosi dugogodišnjoj šutnji žrtava. Zbog toga od zlostavljanja do prijavljivanja često prođe i više od deset godina.

Pravo lice zlostavljača

Tako otprilike počinje virtualno upoznavanje djeteta žrtve sa seksualnim zlostavljačem, koji najčešće krije svoje godine te se lažno predstavlja, upozoravaju na MUP-ovim internetskim stranicama. 

Nakon faze upoznavanja, zadobivanja povjerenja te buđenja emocija kod djeteta zlostavljač polako pokazuje pravo lice. Počinje s emocionalnim ucjenama u stilu: “Da me zaista voliš, poslala bi mi fotografiju”. Priča se pretvara u pravu dramu. Kako bi postigao nečasni cilj, zlostavljač, čija su meta najčešće djevojčice u pubertetu, ne bira sredstva te se služi zastrašivanjem i prijetnjama poput: “Ako mi ne pošalješ to što sam tražio, objavit ću fotomontažu tvog lica i golog tijela na internetu. Hoću još, cijelo tijelo ili ću ti poslati poruku roditeljima. Učini to ili ću ti oblijepiti školu fotkama koje si mi poslala, dobro ti se vidi lice, svi će te prepoznati”. 

U kolopletu snažnih emocija, osjećaja stida, krivnje i straha, dijete se često nikome ne povjerava te stoga samo proživljava horor-scenarij, nemoćno da izađe iz labirinta u koji ga je zlostavljač namamio, a to može ostaviti trajne posljedice na djetetovo zdravlje. 

Riječ stručnjaka: Gordana Buljan Flander, prof. dr. sc. psihologije

Roditelji, reagirajte na sram, krivnju, ljutnju i tjeskobu 

Seksualno zlostavljana djeca nerijetko crtaju crteže s istaknutim seksualnim detaljima, pokazuju neuobičajen interes za svoje i tuđe genitalije, često masturbiraju, pokazuju sram, krivnju, ljutnju, tjeskobu, bespomoćnost, strah od fizičkoga kontakta ili imaju obramben govor tijela, pokrivanje i skrivanje u pokušaju da budu nevidljivi, kaže psihologinja Gordana Buljan Flander.

Umjesto zabrane interneta - otvoren razgovor

Ne, nikako! Takva bi zabrana bila potpuno kontraproduktivna. Ako se dijete uplaši da bi moglo ostati bez pristupa internetu, vrlo je moguće da će početi tajiti od vas što mu se događa dok “surfa” virtualnim svijetom. Stoga, umjesto zabrane, uspostavite s djetetom otvorenu komunikaciju te odredite detaljno pravila ponašanja pri uporabi interneta i društvenih mreža, poručuju psiholozi.

Ne šalji svoje fotke i ne idi na susrete s nepoznatima

Nemoj nikom davati svoje niti osobne podatke roditelja i prijatelja - ime, adresu elektroničke pošte, korisnička imena i lozinke, brojeve telefona, adresu i ime škole. Imaj na umu da ti nepoznata osoba s kojom komuniciraš na internetu laže o tome koliko ima godina i šalje ti tuđe fotografije. Ne šalji nepoznatima svoje slike jer ih mogu objaviti bez tvog pristanka ili napraviti neprikladnu fotomontažu. Ne primaj od nepoznatih bonove za mobitel jer će od tebe sigurno tražiti nešto zauzvrat. Bez pratnje odrasle osobe nemoj pristati na susret sa strancem kojeg si upoznao u virtualnom svijetu. Ako ti e-mailom ili MMS-om stignu neprimjerene, seksualne poruke, ucjene ili prijetnje - povjeri se roditeljima, nastavniku ili osobi u koju imaš povjerenja. Ne briši podatke i fotografije s mobitela ili računala kako bi policija mogla pronaći osobu koja ti ih šalje.

Savjeti odraslima

Vaše dijete ima pravo na privatnost, no vi kao roditelj imate i pravo i obvezu da znate s kim se ono druži te s kim sve komunicira putem interneta i mobitela. Stavite računalo u dnevni boravak, ne u dječju sobu, i bacite pogled na povijest pretraživanja kako biste vidjeli koje stranice dijete posjećuje. Ako dijete ima otvoren profil na nekoj društvenoj mreži, i vi otvorite svoj profil te mu budite na popisu prijatelja. Savjetujte ga da mu prijatelji budu isključivo osobe koje poznaje u stvarnom životu te da oprezno prihvaća zahtjeve za novim prijateljstvima. Potaknite i poduprite dijete da prijavi neprimjerene sadržaje. Djeca koja su radoznala te često istražuju virtualna bespuća češće su izložena nepoželjnim seksualnim sadržajima. 

Glavobolje, bolovi u trbuhu i često plakanje su alarm

Znakovi: otežano hodanje ili sjedenje, bolovi tijekom mokrenja, psihosomatske smetnje - česte glavobolje ili bolovi u trbuhu, iznenadno gubljenje ili dobivanje na tjelesnoj težini, poremećaj ponašanja, ljutnja, tjeskoba, strahovi, loš uspjeh u školi, često plakanje i depresija, suicidalno ponašanje, samoozljeđivanje, konzumiranje droge i alkohola poremećaji u prehrani i sl.

Obitelj mora biti sigurna luka, a ne zona sumraka

Udaranje šakama, šamaranje, šutiranje nogom i čupanje za kosu samo su dio traumatičnih iskustava kakva u Hrvatskoj proživljava svako četvrto dijete u dobi od 11 do 16 godina. 

To bi značilo da je u prosjeku u svakom razredu od 30-ak učenika sedmero djece koje roditelji teško fizički zlostavljaju. Emocionalnom zlostavljanju roditelja - sustavnom ponižavanju, uvredama, galami ili potpunom ignoriranju, izloženo je čak 66 posto djece, a s prijetnjama poput: “Odreći ću te se” i “Izbacit ću te iz kuće” živi svako peto dijete. Ponašanje kojim roditelj poručuje djetetu da je bezvrijedno, nevoljeno ili neželjeno šteti djetetovu emocionalnom razvoju.

- Emocionalno zlostavljanje ostavlja dugotrajne posljedice na dijete u obliku apatije, depresivnih simptoma, simptoma agresije, straha, tjeskobe, problema u odnosima s okolinom te problema učenja - upozorava psihologinja Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Znakovi koji upućuju na to da dijete trpi emocionalno zlostavljanje su i hipersenzibilnost, nisko samopouzdanje, noćno mokrenje, slab apetit, smetnje pažnje i koncentracije, sramežljivost te zaostajanje u fizičkom, mentalnom i emocionalnom razvoju. Obitelj djetetu mora biti sigurna luka, a ne zona sumraka. Pokažite mu da ga volite i poštujete, ne vrijeđajte ga i ne ponižavajte - pohvalite ga kada to zasluži.

Zlostavljano dijete može postati nasilno

Tjelesno zlostavljanu djecu je lakše prepoznati od emocionalno zlostavljane djece te se taj oblik zlostavljanja češće i prijavljuje, kaže psihologinja Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Znakovi koji upućuju na to da dijete trpi fizičko zlostavljanje su neobične modrice, tragovi ugriza, posjekline, opekline, česte “nesreće”, povrede i frakture. Takvo je dijete često potišteno i uplašeno, ali i agresivno prema vršnjacima, u školu dolazi ranije te nevoljko odlazi kući. Fizičko zlostavljanje prate i loš uspjeh u školi, poremećaj ponašanja ili prehrane, nisko samopoštovanje te depresivnost.

Verbalno vrijeđanje šteti mozgu i mijenja ponašanje

Simptomi emocionalnog zlostavljanja često su skriveni duboko u djetetovoj psihi gdje ostavljaju trajne ožiljke. Verbalni napadi roditelja mogu promijeniti tijek razvoja djetetova mozga, tvrdi dr. Martin Teicher s Harvarda. Smanjuje se aktivnost u dijelovima mozga vezanima uz emocije i pažnju te se povećava rizik od hiperaktivnosti. Veze između desne i lijeve polutke mozga slabe što izaziva drastične promjene raspoloženja, osobnosti i ponašanja.

Online opasnosti: Razgovor sa strancima i slanje golih fotki