Znate li kako nekome tko se srušio pored vas pružiti prvu pomoć?

Prilično je neugodno izgledalo kad se 29-godišnji Christian Eriksen pred kraj prvog poluvremena utakmice između Danske i Finske samo srušio na terenu i ostao bez svijesti. Srećom, na takvim su događanjima uvijek prisutne liječničke ekipe koje mogu pružiti prvu pomoć dok se ne stabilizira stanje čovjeka toliko da ga mogu odvesti u bolnicu, no takve se situacije mogu dogoditi svakome od nas, tamo gdje liječnika nema u blizini.

POGLEDAJTE VIDEO: Nova pravila za pružanje prve pomoći tijekom pandemije korona virusa 

Pokretanje videa...

01:21

Nova pravila pružanja prve pomoći | Video: 24sata/pixsell

Nekome može pozliti usred šetnje gradom, tijekom ispijanja kave u kafiću, ili u tramvaju, posebno u dane naglih promjena vremena koje i kod zdravih ljudi mogu izazvati probleme. Zato je važno naučiti osnovne tehnike za pružanje prve pomoći na licu mjesta, kako biste nekoga održali na životu do dolaska Hitne pomoći. 

Prvi korak: Pozovite Hitnu medicinsku pomoć

Prije nego što pristupite pružanju prve pomoći, uvijek prvo osigurajte mjesto nesreće, odnosno zaštitite čovjeka kojem je potrebna pomoć od dodatnih stradanja. Zatim nazovite Hitnu pomoć ili zamolite nekoga u blizini da to odmah učini.

Broj koje treba zvati za hitne slučajeve je 112, a za Hitnu medicinsku pomoć 194, no najčešće je dovoljno nazvati i 112, s kojega će aktivirati sve potrebne službe.  

Prilikom pozivanja Hitne pomoći potrebno je:

Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoći nije moguć u kratkome roku, provjerite možete li organizirati brzi prijevoz unesrećenog do najbliže zdravstvene ustanove. 

Drugi korak: Provjerite stanje unesrećenog

Ako naiđete na osobu koja nepomično leži ili se u vašem prisustvu iznenada sruši na tlo najprije provjerite je li pri svijesti, savjetuju na stranicama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Šibensko-kninske županije.

Primite ju za ramena i lagano protresite i uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, osoba je bez svijesti i svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomoć i primijenite ABC postupak - piše u uputama. 

Valja imati na umu da su se smjernice pružanja prve pomoći od pojave korona virusa promijenile, pa se sada preporučuje da čovjek koji pruža prvu pomoć opere ruke i navuče zaštitne rukavice. Također, trebamo staviti masku, te prije pružanja pomoći disanjem usta na usta prekriti usta unesrećenog maskom ili maramicom.

Nove smjernice predviđaju da se izostavi upuhivanje zraka usta na usta, stoji u preporukama Europskog vijeća za reanimaciju i oživljavanje u vrijeme pandemije COVID-19, izdanima prošle godine. 

Liječnici s kojima smo razgovarali kažu da i masaža srca ima efekt poticanja disanja, iako nema učinak jednak onome kao što ima upuhivanje zraka.  

ABC - postupak s onesviještenom osobom - oživljavanje 

'ABC' je kratica stvorena radi lakšeg pamćenja redoslijeda mjera koje provodimo kod onesviještene osobe:

Otvaranje dišnih puteva

Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela čime se osigurava prohodnost dišnog puta. Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraćeni sadržaj. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu. 

Uspostava disanja 

Da biste provjerili postoji li normalno disanje približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenog, držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je opisano. Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.

Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema.

Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Povremeno kontrolirajte disanje. Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite postupak oživljavanja.

Masaža srca 

Oživljavanje započinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potreban. Čovjek mora ležati na tvrdoj podlozi. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog.

Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša. Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. 

Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 4-5 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje.

Kada posumnjati u infarkt

Nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar, no ovo su najčešći simptomi koji mogu ukazivati na njega: Bol u prsištu (pritisak ili stezanje, bol koja se širi u lijevo rame, ruku, vrat, čeljust), blijeda i znojem orošena koža te mučnina i povraćanje.

Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni, kao i da se te tegobe mogu javiti i kod drugih stanja. Ako sumnjate na srčani udar, bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite mu hodanje niti naprezanje. Usitnite tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju - Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.

Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja – savjetuju iz Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. 

Kada posumnjati u moždani udar

I u ovom slučaju ne moraju biti prisutni svi znakovi, no jedan od prvih je slabost ili oduzetost lijeve ili desne polovice tijela. To često dovodi do pada bolesnika. Otežan je ili onemogućen govor. Bolesnik otežano izgovara riječi, ili uopće ne može govoriti.

Moguće je da se spusti jedan kut usana, pa će usta djelovati iskrivljeno. Osoba ne može gutati. Moguće je da se jave jaka glavobolja, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže te povraćanje, kao i nekontrolirano mokrenje i stolica. Također, može doći do gubitka svijesti. 

Bolesnik treba ležati s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Ako počne povraćati, okrenite ga na bok da omogućite istjecanje povraćenog sadržaja iz usta. Pozovite hitnu medicinsku pomoć. Ako je bolesnik bez svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Provjeravajte disanje, i ako zatreba, započnite mjere oživljavanja.

Zaustavljanje krvarenja

U slučaju da ozlijeđena osoba jako krvari, krvarenje treba usporiti stavljanjem kompresa, poput čiste tkanine, na ozljedu uz lagani pritisak. Komprese treba učvrstiti zavojem, šalom ili kakvim drugim materijalom koji je pri ruci sve dok ne stigne Hitna pomoć.

Krvarenje možete zaustaviti pritiskom na ranu, kompresivnim zavojem, pritiskom na veliku arteriju, ili podvezivanjem uda, odnosno pritiskom na ranu. Jednostavno: Komadom gaze ili tkanine čvrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeđeni ud i zadržite ga u povišenom položaju.

Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (nož, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ćete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela – ističe se u uputama Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. 

Kompresivni zavoj

Na ranu stavite sterilnu gazu. Na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, točno iznad mjesta krvarenja. Može poslužiti i komadić drveta ili kamen. Kružnim zavojem čvrsto stegnite zamotuljak. Čvor napravite iznad zamotuljka. Ozlijeđenu ruku ili nogu treba držati u povišenom položaju.

Prijelomi, opekline i trovanje

Ozlijeđenu osobu najbolje je ne pomicati ako to nije potrebno, osim ako postoji opasnost od dodatnog ugrožavanja života. U većini slučajeva dovoljno je osigurati osobu da se ne pomakne te pokriti da bi se održala temperatura do dolaska liječnika.

U slučaju opeklina, najvažnije je što prije ohladiti opečeno mjesto (primjerice, staviti pod mlaz hladne vode). Ne dirajte mjesta kod kojih je opekotina prodrla kroz kožu i ne skidajte komadiće tkanine koji se drže za kožu.

U slučaju sumnje na trovanje, posebno to naglasite operateru Hitne pomoći i zatražite savjet telefonom.

Bočni položaj tijela

Najvažnije je spriječiti mogućnost gušenja čovjeka zbog povraćanja ili vraćanja jezika prema unutra. Zato kad god je to moguće okrenite osobu u bočni položaj, tako da leži na prsima, na jednom boku, s glavom postrance, te donjom rukom pruženom duž tijela, a drugom rukom savinutom u laktu, sa šakom koju treba položiti blizu lica.

Donja noga je ispružena, a gornja savinuta sa stopalom ispred koljena donje noge. Ovaj položaj poznat je kao bočni položaj i pri pružanju prve pomoći vrlo često se koristi – ističu u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć virovitičko-podravske županije.

Obnovite svoje znanje iz Prve pomoći 

U Crvenom križu ističu kako provode i tečajeve pružanja hitne pomoći u sklopu vozačke škole (trajanje 9 sati, cijena 450 kuna), ali i programe obnove znanja iz prve pomoći te tečaj prve pomoći za građane.

Cijena tečaja obnove znanja iz pružanja prve pomoći u trajanju od 6 sati je oko 210 kuna. Crveni križ zna organizirati i besplatne tečajeve pružanja prve pomoći za građane, koje često izvodi na Svjetski dan prve pomoći, ističe se na stranicama Crvenog križa.