Želje i mogućnosti: Neka djeca sama biraju školu i budućnost

Netko je davno definirao džemper kao “ono što djeca nose kad je mamama hladno”. 

- Naravno da roditelji sve čine za dobro djece, no nekad je teško povući granicu između prave i medvjeđe usluge. Tapeciranje svake površine o koju bi dijete moglo udariti kratkoročno će ga sačuvati od modrica, no dugoročno šteti jer onemogućuje učenje - ističe Dubravka Miljković, doktorica pedagogije i magistrica psihologije koja je uz prof. dr. sc. Majdu Rijavec koautorica knjige “Teen psiha”. 

Iako su upisi u školu ili na fakultet postali stresni i za djecu i za roditelje, dr. sc. Miljković ističe kako je pogubno ako roditelji biraju umjesto djeteta, a još je gore ako rješavaju njegove probleme. 

- Kompetentnost (osjećaj da smo sposobni za ono što radimo), autonomija (nastojanje da sami slažemo kockice u životu) i povezanost s onima koji su nam važni temeljne su psihološke potrebe. Sreću gradimo time što uspijevamo zadovoljiti te potrebe. Radimo li sve umjesto djece i odlučujemo što je za njih najbolje nećemo im pomoći razviti osjećaj da su sami u stanju odlučiti i učiniti, a neće biti ni zadovoljni vašim odnosom - upozorava dr. sc. Miljković. No društvo sve više pritišće i djecu i roditelje da se u svemu mora briljirati. 

- Točno, zahtjevi okoline se povećavaju; nekima možemo udovoljiti, a nekima ne. Moramo realno sagledati svoje mogućnosti i usmjeriti se na razvijanje onoga u čemu imamo šanse. Ako smo brzi, možemo postati brži, no ako smo spori, uzalud ćemo trošiti vrijeme, energiju i živce nastojeći se nositi s brzima. Treba pronaći svoj talent i njega razvijati - savjetuje dr. sc. Miljković i dodaje kako je korijen problema što mnogi misle da mogu sve. 

- Dobili smo masovnu inflaciju ocjena, nastava se prilagođava najnižoj razini učenja, napornoga rada je sve manje (a oni koji rade ispadaju blesavi) - pojašnjava dr. Miljković. Sve to dolazi na naplatu. Na Zapadu se pokazalo kako je sve češća i sve ranija depresija kod mladih. 

- Ako roditelji djeci stalno govore kako su najpametniji, bez obzira na ocjene koje mu daju zločeste učiteljice, ono će u to i vjerovati, sve dok se naglo ne suoči s realnošću. Pa se ‘ukomira’ - kaže dr. sc. Miljković. Zato je priprema najbolji način da razdoblje upisa prođe što bezbolnije. 

- Kao prvo, trebali bi biti svjesni stvarnih mogućnosti, a ne onih koje misle da posjeduju samo zato što imaju lijepe ocjene. Bilo bi dobro razmisliti o tome što se najgore može dogoditi i što učiniti ako se to dogodi. Koji je plan B. Srednjoškolsko obrazovanje jest, koliko god lijepo, i vrlo stresno razdoblje; nova sredina, veliki izazovi, nered u glavi... Ako dijete stvarno nije odličan učenik, ne utrpavajte ga u školu koja će ga potrošiti. Bolje će proći u manje razvikanoj, ali solidnoj i bez oštre konkurencije. U školi se treba usmjeriti na ono što mu bolje ide i nastojati u tome biti još bolje; možda baš u tome je i njegovo buduće zanimanje - savjetuje dr. Miljković, a roditeljima savjetuje da ne paničare. 

- Daj Bože da je to najveći stres s kojim se moramo suočiti. Shvatimo sve to kao trening. Svi se na kraju negdje upišu; većina tamo gdje su i željeli. Neki nevoljko krenu u neku drugu, manje željenu školu i već prije Božića se tako prilagode da je više ne bi ni mijenjali za onu prvu koju su htjeli. A ako se nikako ne mogu pomiriti, nagodinu mogu ponovno pokušati ili se prebaciti u neku drugu školu. Što je jedna godina u život u odnosu na životni san - zaključuje dr. sc. Miljković. 

Škola nije bauk 

Odmalena odrasli djecu plaše školom govoreći da više neće biti vremena za igru. Trebali bismo im opisivati sva ona lijepa vrata koja će ih škola naučiti otvoriti.

Stvarne mogućnosti 

Ako dijete, na primjer, ima pet iz likovnog, može povjerovati kako ga u školi primijenjenih umjetnosti jedva čekaju. I onda se svi u obitelji “ukomiraju” kad u školi pitaju je li to što je nacrtao stolac ili televizor.

Othrvajte se brigama 

Kad osjetite da vas preplavljuju brige, zaokupite misli drugim stvarima. Nazovite prijateljicu, čitajte, slušajte glazbu ili se bavite omiljenim hobijem. A kad se smirite, razmislite što ćete učiniti jer svaki problem ima rješenje.

Pravo na tugu 

Ako se dogodi nešto što niste željeli, izgubite nešto ili se razočarate, imate pravo na tugu, koja je normalna emocija u takvim slučajevima. Prihvatite da ćete neko vrijeme biti tužni, ali i da će sve proći.