Preobrazba europskog turizma radi jačanja udaljenih zajednica uz pomoć istraživača koje financira EU. Masovni turizam troši mjesta, dok je kulturni turizam stvaranje značajnih veza s ljudima i mjestima
OTKRIJTE NEKA NOVA MJESTA
Želite izbjeći turističke horde po Europi? Izbjegnite uobičajena mjesta i otkrijte skrivene bisere
Samostan San Estevo de Ribas de Sil u sjeverozapadnoj Španjolskoj nalazi se unutar 20 kilometara od hodočasničke rute Camino de Santiago, no za Martína Lópeza Noresa ta su se dva mjesta činila svjetovima udaljenima. Upravo mu je to dalo ideju.
Godine 2019. López Nores, profesor na Odsjeku za telematičko inženjerstvo Sveučilišta u Vigu u Španjolskoj, prisustvovao je događanju s istraživačima i lokalnim predstavnicima u 800 godina starom samostanu. Sudionici su raspravljali o tome kako najbolje revitalizirati ruralna gospodarstva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:02
Usporavanje
Dok je Camino de Santiago dugo bio popularna hodočasnička ruta do svetog mjesta gdje se vjeruje da je pokopan apostol Sveti Jakov, ovaj su samostan, koji se smatra jednim od najspektakularnijih mjesta baštine u regiji Galicija u Španjolskoj, turisti često zanemarivali.
- Sastali smo se na posebnoj lokaciji, izvanrednom mjestu koje prolazi nezapaženo tisućama hodočasnika koji prolaze u blizini. Shvatili smo da trebamo povećati vidljivost samostana, privući ljude k njemu, potaknuti hodočasnike na toj ruti da upoznaju područje kroz koje prolaze, a ne samo da se usredotoče na to da dođu do sljedeće točke u svom vodiču - rekao je López Nores.
Vodio je projekt koji je dobio sredstva EU-a kako bi pomogao u pokretanju novog oblika turizma diljem Europe, vrste koja se udaljava od hordi međunarodnih posjetitelja koji pune bezbrojne europske gradove i mjesta veći dio godine.
Tijekom projekta, López Nores ozbiljno je shvatio stajalište jednog od najvećih lutalica 20. stoljeća, pokojnog britanskog pisca i filhelenca Patricka Leigha Fermora. Godine 1966. Leigh Fermor komentirao je pojavu masovnog turizma u Grčkoj napisavši da kao takav „uništava objekt svoje ljubavi”.
López Nores zagovarao je drugačiji pristup nazvan „spori turizam”, koji potiče posjetitelje da odvoje vrijeme i detaljnije istraže svoje okruženje.
- Masovni turizam troši mjesta, dok je kulturni turizam stvaranje značajnih veza s ljudima i mjestima. To je nedestruktivan način turizma koji nosi dobrobit svima i na neki način čini vaš um malo bogatijim i zanimljivijim - rekao je.
Širenje bogatstva
Mnogi ljudi koji idu na hodočašće Camino de Santiago troše znatne količine novca, što je konkretno 2019. iznosilo više od 300 milijuna eura. No, s tek nekolicinom turista koji skrenu sa samoga puta, ekonomske su koristi relativno male.
Fenomen se pojavljuje diljem kulturno bogate Europe i inspirirao je skupinu španjolskih i portugalskih istraživača, uključujući Lópeza Noresa, da udruže snage u nastojanju da prošire dobrobiti hodočašća. Pod nazivom rurALLURE, njihov je projekt trajao tri godine, do kraja 2023.
Cilj tima bio je povećati privlačnost „kulturnog turizma” u zemljama od Španjolske do Norveške i osigurati da prihod od turizma nadilazi već utabane staze.
Za hodočašće Camino de Santiago, istraživači su kreirali web-portal i aplikaciju kako bi istaknuli kulturna odredišta u blizini rute. Ona uključuju muzeje, prirodne ljepote te barove i restorane s lokalnim specijalitetima, kao što su primjerice vina iz regije Ribeira. Projekt je na taj način na karti označio ukupno 7632 mjesta.
Dostupni su i pisani i audio vodiči, lokalni glasovi i povijesti, kao i tematski grupirane informacije o, na primjer, prirodnim ljepotama i regionalnim tradicijama.
Ostala hodočašća koja je pokrivao projekt rurALLURE uključivala su rute do talijanske prijestolnice Rima, staze poznate kao Putovi Svetog Olafa koji vode do Trondheima u Norveškoj i Marijin put, koji prolazi središnjom Europom do Csíksomlyóa u Rumunjskoj.
Novi način razmišljanja
Istraživači su otišli dalje od same tehnologije u pokušaju da potaknu promjenu u načinu razmišljanja poslovanja, kulturnih institucija i drugih organizacija povezanih s različitim rutama. Osjećaj natjecanja, koji je svojedobno na nekim mjestima u Europi čak doveo do uništavanja prometnih znakova za suparnička turistička mjesta, zamijenjen je duhom suradnje, kaže López Nores.
Mreža od više od 100 članova diljem Europe sada koordinira napore, vjerujući da mogu privući posjetitelje radeći zajedno i zauzvrat podižući popularnost hodočasničkih ruta u cijelosti. Najbolji primjeri iz prakse i uvidi u ono što nije funkcioniralo baš tako dobro dostupni su besplatno.
Na primjer, sjeverni portugalski grad Vila do Conde, koji je dugo bio navikao da ga izbjegavaju turisti koji su letjeli u obližnji Porto kako bi se uputili na sjever u Santiago de Compostellu, vrhunac hodočasničke rute Camino de Santiago, požnjeo je prednosti, prema Lópezu Noresu.
Portal i aplikacija rurALLURE sada prikazuju grad, zajedno s multimedijskim sadržajem, u vodiču kroz književnu baštinu Camino de Santiaga. Kao rezultat toga, područje je procvjetalo kao odredište za hodočasnike i ljubitelje književnosti.
- Ova suradnja jača našu kulturnu zajednicu i promiče razmjenu znanja i resursa, što je od koristi svima - rekla je Ivone Teixeira, koordinatorica muzeja Vila do Conde.
Iako je utjecaj aplikacije rurALLURE teško izmjeriti u smislu ukupnog broja turista, jasno je da je značajna za određena mjesta. Zaklada Otero Pedrayo u galicijskom selu Amoeiro, na primjer, zabilježila je značajan porast broja posjetitelja kao rezultat predstavljanja lokacije u okviru projekta rurALLURE u vezi sa Srebrnim putom, najdužim, a najmanje korištenim putom do Caminos de Santiago. Posjetitelji koji svrate u kuću ove velike ličnosti galicijske kulture povećali su se sa samo njih par na gotovo 200 godišnje.
Čari periferije
Periferne zajednice u Europi bile su u središtu još jednog turističkog projekta kojega je financirala EU pod nazivom INCULTUM. Akronim za inovativni kulturni turizam, projekt je završen u travnju 2024., nakon tri godine. Istraživači su odabrali 10 pilot lokacija u devet zemalja, od Irske do Slovačke. Mjesta su bila u udaljenim područjima koja se ne pojavljuju u tradicionalnim turističkim vodičima.
- Željeli smo istaknuti vrijednosti i potencijal kulturne baštine koja je uskraćena ili skrivena. Mi koristimo turizam kao alat, a ne cilj - rekao je José Maria Martín Civantos, profesor na Odsjeku za srednjovjekovnu povijest na Sveučilištu Granada u Španjolskoj i ujedno koordinator projekta.
U Irskoj je pilot projekt uključivao inicijativu za očuvanje baštine na lokalnom nivou u kojoj lokalne grupe provode terenska istraživanja povijesnih groblja i bilježe usmene priče.
Inicijativa pod nazivom Historic Graves, proširena je u okviru projekta INCULTUM kako bi uključila smrti koje su bile posljedica Velike gladi 1845.-1852., kada je umrlo oko milijun ljudi.
U to je vrijeme više od milijun ljudi također emigriralo iz Irske. Mnogi od njihovih potomaka u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu prate svoje podrijetlo preko povijesnih grobova, a neki putuju u Irsku kao dio procesa.
U Slovačkoj je projekt INCULTUM uključivao napušteni rudarski okrug u središnjem području Banske Bystrice. Lokacija je izvor industrijske baštine jer lokalne škole i druge skupine rade zajedno na vraćanju sjećanja zajednice.
U tijeku je izrada interaktivne digitalne karte s „rudarskim blagom” koje će turisti moći posjećivati.
Slučajno se ovo područje nalazi i na digitalnim kartama projekta rurALLURE jer se nalazi na slovačkom dijelu Marijina puta.
Bolja ravnoteža
Oba projekta nude kartu Europe jer nastoje proširiti ekonomske koristi i smanjiti ekološke troškove turizma. Za Martína Civantosa, Europa mora nastojati oživjeti ruralna područja na način koji je vjeran njihovoj prošlosti dok ponovno zamišlja njihovu budućnost. Rekao je da takav pristup dugoročno služi i turistima i lokalnim zajednicama.
- To znači da posjećujete mjesto, ali nemate negativan utjecaj na okoliš ili zajednicu. Zapravo, pomažete zajednici da održi svoje vrijednosti i baštinu i vraćate nešto pozitivno - rekao je Martín Civantos.
Autor: Ali Jones
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
