Broj spermija opada najviše zbog zagađenja. Svake minute u more se iskrca kamion plastike pa se njeni spojevi uvuku u prehrambeni lanac kroz ribe, vodu, meso, povrće, govori prof. dr. Davor Ježek
STRUČNJAK UPOZORAVA
'Zbog plastike i kemikalija broj spermija pao je za 50 posto'
Broj spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama konstantno opada. U posljednjih 40 godina smanjio se za 50 posto. To pokazuju rezultati studije iz srpnja 2017. godine koju je sa suradnicima proveo dr. Hagai Levine sa sveučilišta u Jeruzalemu.
Poražavajući podaci studije kažu da se ovaj rapidni broj pada spermija odnosi na muškarce svih zapadnih zemalja, uključujući i Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland te Europu. Broj spermija, ističe se u studiji, trenutačno je najbolji parametar za mjerenje muške plodnosti. Autor istraživanja dr. Levine rekao je nakon objave rezultata da ih smatra doslovce šokantnima i da se nesumnjivo pokazuje kako je utjecaj okoliša na zdravlje pojedinca golem. Nažalost, ističe dr. Levine, o tim utjecajima još ne znamo dovoljno.
Plastika i razne kemikalije jezivo utječu na kompletnu prirodnu ravnotežu te duboko pogađaju i životinjski svijet. Upozoravali su na to mnogi znanstvenici, pisali veliki svjetski mediji. Brojne životinjske vrste, poput polarnih medvjeda, riba, orlova i kitova pate – smanjena im je plodnost, a neki primjerci su čak i promijenili spol pod utjecajem štetnih kemikalija. Dogodilo se to, primjerice, s krokodilima u Kostariki, a znanstvenici su utvrdili da uzrok promjene spola leži u otpadnim kemikalijama iz obližnjih ribogojilišta. U njima se nalazio hormon koji je napravio totalni kaos u krokodilskoj vrsti.
Da je stanje alarmantno i da broj spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama neprestano opada potvrđuje i prof. dr. Davor Ježek, redoviti profesor u Zavodu za histologiju i embriologiju te prodekan za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Prof. dr. Ježek vodi i banku sjemenika na KBC-u Zagreb, a poznat je kao znanstvenik koji muškarcima oboljelima od azoospermije, posvemašnjeg nedostatka spermija u ejakulatu, pomaže da ipak postanu očevi. Ovaj vrhunski samozatajni znanstvenik bavi se još jednim zanimljivim područjem, a to je epigenetika. Riječ je novoj znanstvenoj disciplini koja proučava utjecaj okoliša i okolišnih čimbenika na aktivnost gena. Rad u području epigenetike odvija se u Znanstvenom centru izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te upravo on pruža značajne spoznaje o muškoj neplodnosti. Kod većine muškaraca koji imaju azoospermiju, kaže prof. dr. Ježek, uzrok je u čimbenicima iz okoline, odnosno zagađenju kojemu smo svi svakodnevno izloženi.
Što je najopasnije i može najlošije utjecati na plodnost muškarca?
Plastika je definitivno najopasnija. Čovječanstvo svake minute iskrca jedan golemi kamion plastike u more. Znamo svi koliko je razgradnja plastike dugotrajna, a njezini se spojevi uvuku u naš prehrambeni lanac kroz ribe, pitku vodu, meso, voće, povrće.... I onda imamo takozvane endokrine disruptore. Drugim riječima, postoje tvari u okolišu koje oponašaju ženske spolne hormone. To su takozvani ksenoestrogeni koji mogu imati različite oblike. Oni se ‘tuku’ s testosteronom koji utječe na normalnu proizvodnju spermija. Ako želimo slikovito pojasniti, možemo reći da spolni hormoni unutar stanice imaju svoje, nazovimo ga, parkirno mjesto za prihvat hormona koji su nužni za stanične procese. Ako se tu parkira nešto pogrešno, poput ksenoestrogena, dođe do blokade i stanični procesi se ne aktiviraju onako kako bi trebali.
Plastika nije jedini problem. Što još može nepovoljno utjecati na broj i pokretljivost spermija?
Svi smo ljubitelji mesa pečenog na roštilju, pa mnogima neće biti drago kad čuju da je tako pripremljeno meso prepuno ksenoestrogena. Naravno, govorimo o roštiljima na ugljen. Stoga treba što češće prakticirati pečenje mesa na, primjerice, plinskom roštilju, a ugljen rijetko i povremeno. Jednako tako, industrijski deterdženti vrlo nepovoljno djeluju na plodnost, a tu prvenstveno mislim na fosfate koji su kao otpad dolazili u vodu (soli fosforne kiseline koje mogu poremetiti prirodne procese u ljudskom organizmu, op.a.). Srećom, industrija deterdženata ih polako izbacuje. Oni su stvarali kisele medije te utjecali na ravnotežu oksidansa i antioksidansa koja mora postojati u muškom sjemenu da bi sve funkcioniralo kako treba.
No tu su i neke bolesti i lijekovi koji također imaju utjecaja...
Točno, i oni mogu imati veliki utjecaj na broj i pokretljivost spermija. Primjerice, roditelji koji izbjegavaju cijepljenje izlažu svoju djecu mogućnosti da dobiju zaušnjake. Ova bolest kod dječaka može u tolikoj mjeri oštetiti testis da na kraju izazove neplodnost. Na plodnost može utjecati i problem takozvanih nespuštenih testisa, a kod muškaraca koji se liječe od neke maligne bolesti na plodnost vrlo nepovoljno djeluju lijekovi citostatici. Dakle, za spermije su štetni lijekovi koji djeluju na razvoj i rast stanica, kao i neki lijekovi za visoki tlak. Mnogi ne znaju da i previsoka temperatura u okolini gdje muškarac boravi također može negativno djelovati. Primjerice, nekad su ljudi radili u kotlovnicama i to je bilo vrlo nepovoljno za spermije. Probleme su imali i vozači kamiona koji su sate provodili na grijanim stolcima u kamionu. Ravnoteža potrebna za normalan rad spermija poremetit će se, primjerice, i kod upale prostate, zbog toga što leukociti otpuštaju štetne radikale.
Što muškarci mogu učiniti da bi povećali broj i pokretljivost spermija? Što trebaju unositi u organizam?
U prvom redu to su antioksidansi. Dakle, vitamini C i E, u kombinaciji s mineralima i oligoelementima, poput cinka, bakra i željeza. Vitamina C, primjerice, mnogo ima u peršinu, ne trebamo ga vezati samo uz agrume. Antioksidanse ćemo naći i u čaši crnog vina. U muškom sjemenu postoji ravnoteža između oksidansa i antioksidansa. Ta je ravnoteža u zdravom sjemenu pažljivo regulirana, odnosno, organizam sam o tome vodi računa i uz ravnotežu ne dolazi do oštećenja sjemena. Bez tog nužnog balansa oštećuje se stanična membrana spermija, odnosno, dolazi do njezinog bubrenja. Zbog toga spermiji postaju nepomični i nisu sposobni s tim nabubrenim dijelom oploditi jajnu stanicu. Dakle, antioksidansima, multivitaminima i ciljanom prehranom može se pokušati utjecati na zdravlje spermija. Naravno, kretanje i bavljenje sportom je također nužno.
Bavite se epigenetikom. Kakve spoznaje ona donosi i kako pomaže pacijentima?
Da, svi imamo gene i epigenetski profil koji određuje hoće li neki gen biti izražen ili neće. Genetika je zapravo jedan zatvoreni trezor, gene ne možemo mijenjati, oni su takvi kakvi jesu. No zato načinom života možemo utjecati na epigenetiku koja otvara vrata tog trezora i oslobađa ili ono dobro, ili ono štetno. Ovisno o tomu kakav život prakticiramo. Kroz ovu znanstvenu disciplinu pacijentima možemo pomoći i na način da muškarci koji imaju mali broj spermija dobiju jasna uputstva kako kroz drugačiju prehranu i način života mogu modificirati svoje stanje.
Vi ste i jedini znanstvenik u Hrvatskoj koji muškarcima s azoospermijom, potpunim nedostatkom spermija, omogućava da postanu očevi. Zahvaljujući metodi koju prakticirate u posljednjih je pet godina rođeno 30 beba za koje se mislilo da nikada neće ugledati svijet. Od čega se sastoji vaša metoda?
Od svih pacijenata s azoospermijom polovina ima spermije u sjemeniku te njima uspješno pomažemo da postanu roditelji. Druga polovina, nažalost, uopće nema spermije i za njih trenutačno ne postoji medicinsko rješenje, iako na tome intenzivno radimo s američkim kolegama. Koristit ćemo matične stanice koje ćemo uzgajati da dođu do stadija spermija. Ovo još nije u kliničkoj primjeni, ali nadamo se da će biti u bliskoj budućnosti. U Hrvatskoj je 2013. godine u kliničku praksu uvedena metoda kojom posve neplodnim muškarcima posebnom tehnikom radimo biopsiju sjemenika. Uzorci uzeti biopsijom pohranjuju se u tekući dušik na -196°C, gdje se mogu čuvati sljedećih 15 godina. Pritom se istodobno radi i ključna dijagnostika. Ako se ustanovi da u uzorku ima spermija, finom disekcijom (razrezivanjem) pohranjenog materijala uzimaju se spermiji te se kasnije injekcijom umeću u jajnu stanicu kako bi došlo do oplodnje. Do sada smo ovako liječili 180 pacijenata.
Meso pečeno na roštilju na ugljen prepuno je ksenoestrogena koji utječu na pokretljivost i broj spermija pa bi trebalo koristiti plinski roštilj, te jesti hranu bogatu vitaminima C i E.
PLASTIKA PREDSTAVLJA NAJVEĆU OPASNOST
Problem kod štetnih tvari je što oslobađaju takozvane ksenoestrogene koji oponašaju ženske spolne hormone i tuku se sa testosteronom. Plastične boce, primjerice, osobito kad su izložene povišenoj temperaturi oslobađaju te opasne ksenoestrogene. Plastične vrećice, kojima smo okruženi, spadaju u najčešću vrstu smeća, a razgrađuju se nevjerojatnih stotinu godina. Kemikalije iz plastike dospijevaju u tlo, jezera, rijeke, mora i oceane, a samim time i u sve ono što jedemo i pijemo. Plastika je najpogubnija za zdravlje ljudskog roda, pa tako i za plodnost muškaraca.
PUŠENJE, STRES, PRETILOST
Izraelska studija koja je pokazala da muškarcima u zapadnim zemljama drastično pada broj spermija ne navodi konkretne uzroke zašto je tomu tako. No dr. Levine, autor studije, kaže da je na broj spermija, osim štetnih kemikalija i pesticida, značajno utjecalo pušenje, stres i pretilost kod muškaraca. Dakle, općenito je način života zapadnog čovjeka koji uključuje nekretanje, pušenje i mnogo loše hrane poguban kada je u pitanju broj i pokretljivost spermija.
Roditelji koji izbjegavaju cijepljenje izlažu djecu mogućnosti da dobiju zaušnjake, koji kod dječaka mogu oštetiti testis i izazvati neplodnost, upozorava dr. Ježić
STATISTIKE – NEPLODNOST U HRVATSKOJ
Podaci govore da je u Hrvatskoj čak 80.000 neplodnih parova, no samo 12.000 se odlučilo na neki oblik liječenja. Kod jedne trećine parova problem je u muškoj neplodnosti, kod druge trećine u ženskoj neplodnosti, a posljednja trećina su parovi gdje oboje, i muškarac i žena, imaju problem. Oni su i najteži slučajevi za liječenje. Prije bi stručnjaci kod samo 25 pacijenata godišnje našli azoospermija, no ta brojka se sada popela na stotinu muškaraca godišnje. Treba je i višestruko pomnožiti kako bi se dobio realan broj, jer ovih stotinu je potražilo liječničku pomoć dok većina svog problema nije ni svjesna ili o njemu šuti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
