Globalno zagrijavanje nije jedina promjena koja bi mogla povećati rizik od bolesti. Čišćenje Amazonske prašume čini se da ubrzava širenje malarije
Zbog krčenja šuma epidemije ebole i malarije mogu biti jače
Opasnosti koje predstavljaju šišmiši i komarci rijetko se spominju među potencijalnim utjecajima promjena u okolišu poput krčenja šuma i klimatskih promjena. No, dvije studije ovog tjedna naglašavaju kako bi uništavanje okoliša moglo dovesti do širenja smrtonosnih bolesti putem životinja i drugih organizama, s ozbiljnim posljedicama po ljudsko zdravlje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Od epidemije ebole 2016. u zapadnoj Africi izravno je umrlo više od 11.000 ljudi.
- Zabrinjavajuće je da bi klimatske promjene mogle prouzročiti porast stope ebole u sljedećih 50 godina - tvrde istraživači iz Velike Britanije i SAD koji su stvorili prediktivni model na temelju dosadašnjih saznanja.
U najgorim scenarijima, područje s kojeg bi moglo doći do širenja ebole dogodit će se kada virus prijeđe sa životinje na čovjeka. Stopa bolesti mogla bi se povećati za gotovo 15 posto. Mogli bi pritom biti ugroženi dijelovi zapadne i centralne Afrike.
- Promjenom okoliša izravno ćemo utjecati na svoje zdravlje - kaže David Redding sa Sveučilišta Collage u Londonu. Jedan od načina na koji će klimatske promjene utjecati na rizik od bolesti poput širenja ebole jest pretvaranje drugih u prikladna mjesta za širenje bolesti. Na primjer, ako se stabla na kojima se kreću šišmiši za koje se vjeruje da su prenositelji virusa ebole, počnu uzgajati na drugim područjima zaraza se može širiti.
- Globalno zagrijavanje nije jedina promjena koja bi mogla povećati rizik od bolesti. Čišćenje Amazonske prašume čini se da ubrzava širenje malarije - kažu istraživači Andrew MacDonald i Erin Mordecai sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji.
Njihova analiza slučajeva malarije sa satelitskim snimkama prašume u posljednjih 13 godina pokazuju da je porast krčenja šuma od 10 posto povezan s porastom broja malarije za 3,27 posto - gotovo 10.000 dodatnih slučajeva svake godine. To je vjerojatno zato što više ljudi naseljava područja sa zaraženim komarcima, dok sječa stvara staništa pogodna za komarce.
- Klimatske promjene definitivno utječu na zarazne bolesti - kaže Elke Hertig sa Sveučilišta u Augsburgu u Njemačkoj. Pritom naglašava da će utjecaji ovisiti o lokalnim čimbenicima. U vlastitom je istraživanju otkrila da će topla i tropska područja za komarce postati previše vruća i suha, što ih tjera prema sjeveru.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...