Zbog kiše su češće zaraze s E. coli, a upale uha uslijed magle

Donedavno se okolina smijala ljudima koji su tvrdili da mogu predvidjeti promjenu vremena jer ih boli koljeno. No znanost je pokazala da u tome nema ničega smiješnog, tvrdi dr. Angelico Brugnoli s Instituta za klimatološku medicinu u Milanu. Sve veću učestalost meteoropatije, odnosno zdravstvenih tegoba izazvanih atmosferskim prilikama, pripisuje rupama u ozonskom omotaču zbog kojih su promjene vremena postale nagle i intenzivne, ali i suvremenom načinu života.

- Meteoropati su obično ljudi koji život doživljavaju vrlo emotivno, katkad i pretjerano, a osobito tjeskobni i depresivni ljudi. Takva ‘neurološka nestabilnost’ sve je učestalija zbog stresnog načina života - tvrdi on. 

Vremenske promjene pogađaju i one koji pate od kroničnih bolesti. Srčani bolesnici, astmatičari i neurološki bolesnici s izraženim simptomima glavobolje, neraspoloženja i razdražljivosti najosjetljiviji su na nagla zatopljenja, osobito u jesenskim i zimskim mjesecima. Prvi simptomi obično se pojavljuju dan, dva prije promjene vremena. Najčešće su to potištenost, iscrpljenost, slabost, povišeni tlak, želja za ostankom u kući, bolovi u mišićima i zglobovima, tegobe s disanjem, osjećaj težine u želucu te ubrzan rad srca. Simptomi prolaze nakon što se vrijeme promijeni. 

Češće pogađaju ljude nakon pedesete ili šezdesete godine. Dr. Brugnoli meteoropatima preporučuje biljna sredstva za smirenje, npr. lipov čaj ili kapi valerijane.

Kiša

Za kišnog vremena infekcije koje se prenose vodom puno su češće, osobito one izazvane bakterijom E. coli, a ljeti one koje prenose kukci. Osim toga, bolesti su vjerojatne jer zbog lošeg raspoloženja pada imunitet te ljudi više vremena provode u zatvorenim prostorima. Visok postotak vlage nakon kiše izaziva glavobolje i probleme s disanjem. 

Snijeg

Jedini oblik tjelovježbe koji američki kardiolog Steve Pollack zabranjuje srčanim bolesnicima je čišćenje snijega jer kombinacija napora i sužavanja žila na hladnoći može izazvati srčani udar. Snijeg i poledica odgovorni su za opasne padove. Po ledu treba hodati malim koracima. Najbolja zaštita su čarape navučene preko cipela ili barem cipele koje se ne kližu.

Magla

Lagana izmaglica utječe na povećanje astmatičnih napadaja. Istraživanja su pokazala da je sumaglica okidač za čak 70 posto napadaja astme. Vlažno vrijeme popraćeno maglom ili kišom povećava rizik od infekcije vanjskog uha. Ona je osobito česta u ljudi koji žive u vlažnim krajevima. Možete se zaštititi nošenjem kape ili štitnika za uši.

Vrijeme je krivo za pola glavobolja

Očekuju li se, primjerice, drastično zahladnjenje ili pad tlaka, ljudi s kroničnim oboljenjima moraju biti posebno oprezni jer svaka će se nagla promjena vremena snažno odraziti na njihovo zdravlje, ali će utjecati na zdravlje zdravih ljudi. Više od polovice glavobolja izazvano je vremenom, a za svaku treću glavobolju kriva je promjena vlage i temperature uzrokovana promjenom vlage i temperature zraka, a 13 posto glavobolja nastaje tijekom promjene tlaka zraka. Veća koncentracija vlage u zraku izaziva nesanicu, kostobolju i aktivnije djelovanje virusa koji napadaju dišne puteve. Simptomi nekih vrsta anemije izraženiji su kada je vlažnost zraka niska, a brzina vjetra velika.

Niži tlak zraka usporava mentalne sposobnosti, otežava koncentraciju i pamćenje. Bolovi u zglobovima i simptomi osteoartritisa jači su kada su tlak i temperatura niski.

Vjetar

Vjetar ima velik utjecaj na zdravlje kod čak trećine ljudi. Vjetrovito vrjeme utječe na raspoloženje, izaziva glavobolje, depresiju i nesanicu, a češće su i pojave prehlade, gripe te upala kože. Osobito negativan utjecaj na psihičko zdravlje imaju topli vjetrovi, primjerice južina. Takvo vrijeme ipak ćete lakše podnijeti ako izađete u prirodu.

Sunce

Sunčano vrijeme dokazano poboljšava raspoloženje. Osim toga, kada je nebo plavo, samopoštovanje i samopouzdanje su znatno veći, ljudi su odvažniji, poduzetniji i skloniji avanturizmu, pokazalo je britansko istraživanje. Ipak, velike ljetne vrućine pogoršavaju probleme sa srcem i disanjem, a naglo zatopljenje bitno povećava i rizik od nasilničkog ponašanja.

Oluja

Dolazak oluje prvi osjećaju reumatičari jer im olujno vrijeme pojačava bolove. Čak i kod zdravih ljudi takvo vrijeme može izazvati glavobolju, migrenu i promjenu raspoloženje. Napadaji astme najčešće se pojavljuju unutar sat vremena od početka oluje. Pojavljuju se glavobolje i migrene, a nagle promjene tlaka zraka izazivaju razdražljivost.

Oblačno

Nedostatak sunca može izazvati potištenost i loše raspoloženje, ali oblaci imaju i svoju vedriju stranu. Istraživanja su pokazala da oblaci povećavaju šanse upisa na fakultet za 12 posto jer studenti tada više uče nego što izlaze.