Zaštita od bolesti započinje u crijevima: Pripazite što jedete!
Kako bi razina crijevnog mikrobioma bila dobra važno je paziti na prehranu jer ono što unosimo u organizam izravno utječe na zdravlje naših crijeva, a samim time i na našu otpornost na bolesti
Većina ljudi o bakterijama razmišlja kao o sićušnim organizmima koji se razmnožavaju u prljavom okruženju i uzrok su mnogih bolesti. Ali, valja imati na umu da nisu sve bakterije iste - mnoge od njih ne samo da su dobre za nas, već su i ključne za naše dobro zdravlje. Da bi dobre bakterije obavljale svoj posao kako treba, poput stanica u našem tijelu, potrebna im je optimalna prehrana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:56
Svako ljudsko biće ima milijune bakterija po cijelom tijelu. Žive na površini vaše kože, oblažu nos i grlo te prekrivaju unutrašnjost vašeg gastrointestinalnog trakta - 'dugu cijev' koja započinje u ustima i završava na analnom otvoru.
U crijevima postoji oko tisuću različitih bakterija koje se u najvećoj koncentraciji nalaze u donjem dijelu probave, u crijevima. Kolonije tih crijevnih bakterija zajedno se zovu mikrobiom.
Međusobni utjecaj crijevnog mikrobioma te našeg cjelokupnog zdravlja i dobrobiti relativno je novo područje proučavanja, a znanstvenici konstantno uče sve više o toj tematici. Smatra se da bi mikrobiom mogao biti povezan s brojnim stanjima, uključujući bolesti srca, Alzheimerovom bolesti i nekim vrstama raka.
Ono što je poznato je činjenica da crijevni mikrobiom ima presudnu ulogu u nekoliko tjelesnih sustava. Primjerice, pomaže u razgradnji vlakana iz prehrane koja ne možemo probaviti. Pritom proizvodi i masne kiseline koje su nam potrebne za smanjenje upala u tijelu, za dobar rad mozga i mišića te za smanjenje kolesterola i glukoze u krvi.
Mikrobiom u crijevima nas štiti od bolesti
Mikrobiom, također, sintetizira esencijalne vitamine, poput B2 (riboflavin), B3 (niacin), B12, K i folate. Osim toga, pomaže našem imunološkom sustavu u zaštiti od opasnih bakterija koje uzrokuju bolesti te u povećavanju broja krvnih stanica potrebnih za borbu protiv infekcija.
Kako bi razina crijevnog mikrobioma bila dobra važno je paziti na prehranu jer ono što unosimo u organizam izravno utječe na zdravlje naših crijeva, a samim time i na našu otpornost na bolesti.
- Naš imunološki sustav mora biti što učinkovitiji kada naiđemo na bakterije i viruse. Potreban mu je stalni dnevni unos hranjivih sastojaka kako bi se udovoljilo toj potrebi - kaže - dijetetičarka Sophie Medlin i dodaje kako je naš mikrobiom nevjerojatno raznolik, pa je potrebna zdrava, uravnotežena prehrana kako bi se ta raznolikost održala u dobroj formi. No, važna je i raznolikost u prehrani.
Jedite raznoliko, to je najbolje za održavanje dobrih bakterija
- Postoji mnogo različitih vrsta korisnih bakterija i sve one vole jesti različitu hranu. Iz tog je razloga prehrambena raznolikost ključna, to se posebno odnosi na jedenje hrane biljnog podrijetla. Mnogi od nas zaglave u kolotečini tako što iznova kupuju i jedu isto voće i povrće. Pokušajte dodati u jelovnik jedno ili dva nova komada voća i povrća svaki tjedan, tako ćete dati podršku svojem imunološkom sustavu - pojasnila je.
Svakako jedite dovoljno vlakana
Prema Britanskom dijetetskom udruženju, ključna hranjiva tvar za raznolikost i poticanje crijevnih bakterija su vlakna. Njihov savjet je u svakodnevnu prehranu uvrstiti hranu bogatu vlaknima.
Vlakna su kategorizirana kao topiva koja se nalaze u hrani poput voća, graha i zobi ili netopiva čiji su izvori cjelovite žitarice, pšenične mekinje i orašasti plodovi. No, opće pravilo je da svaka hrana bogata vlaknima sadrži obje vrste.
Preporučeni dnevni unos dijetalnih vlakana za odrasle je 30 g dnevno, ali većina nas pojede dvije trećine preporučene količine, pokazalo je istraživanje. I djeca imaju tendenciju jesti manje vlakana nego što im je potrebno: 15 g dnevno za djecu od dvije do pet godina, 20 g za djecu od pet do 11 godina i 25 g za onu staru od 11 do 16 godina.
Dijetetičarka je prokomentirala i povezanost Covida-19 sa prehranom, odnosno naglasila je važnost jačanja imuniteta.
- To je potpuno novi virus pa još nemamo odgovore na to može li nas od njega zaštititi određeni način prehrane ili uzimanje nekih dodataka prehrani. Najbolje što možemo učiniti za sebe i svoje zdravlje je održavati imunološki sustav jakim - savjetuje Sophie Medlin, a prenosi patient.info.
