Novo britansko istraživanje pokazalo je da su testovi na korona virus toliko osjetljivi da mogu otkriti tragove neaktivnih virusa infekcije koja je prošla prije više tjedana, prenosi BBC
Testovi na koronu su preosjetljivi, utvrdili znanstvenici
Novo istraživanje sa Sveučilišta u Oxfordu pokazuje da bi broj trenutačno zaraženih zapravo mogao biti manji nego se smatra. Njihova je studija ustanovila da su testovi na korona virus toliko osjetljivi da mogu otkriti tragove neaktivnih virusa infekcije koja je prošla prije više tjedana. Kažu da je većina ljudi zarazna samo tjedan dana, no da testovi mogu pokazivati pozitivan rezultat i tjednima nakon toga.
POGLEDAJTE VIDEO: Preporuke Ministarstva obrazovanja za funkcioniranje škola tijekom pandemije korona virusa
Pokretanje videa...
Jedan od autora studije, profesor Carl Heneghan smatra da bi testovi na Covid-19, umjesto rezultata 'pozitivan/negativan', morali imati prag koji neće pokazivati pozitivan rezultat ako je virus prisutan u vrlo maloj količini. Vjeruje da ostaci dijelova neaktivnih virusa mogu dijelom pojasniti zbog čega je u Velikoj Britaniji trenutačno u porastu broj zaraženih, dok broj pacijenata u bolnicama stagnira.
- To je svakako pitanje za ljude koji su nabavljali testove na koronu i definirali kako se tumače rezultati, jedino oni mogu biti meritorni da komentiraju ovaj nalaz znanstvenika. No, sva istraživanja idu u smjeru toga da se korona, kad su u pitanju simptomi, način prenošenja i zaraznost, ponaša slično kao i gripa, kod koje doista bilježimo to da je čovjek zarazan prije nego se pojave simptomi i nekoliko dana nakon toga, pa više ne - komentira obiteljska liječnica dr. Ines Balint, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Dodaje kako na visoku osjetljivost testova ukazuje i to da smo svojedobno imali vijest kako su znanstvenici zabilježili ljude koji su i 28 dana nakon zaraze bili pozitivni, iako su sva istraživanja ukazivala na to da virus ne može biti tako dugo aktivan.
- Svakako bi trebalo vidjeti na koji način se to može riješiti, jer nam to stvara velike probleme kod testiranja liječnika, ili djelatnika u domovima umirovljenika, domovima za djecu i sličnim ustanovama. Naime, ljudi koji dobiju pozitivan test moraju u samoizolaciju i te ustanove imaju problema u radu, a moguće je da količina virusa u tijelu nije takva da bi trebali biti izolirani, kaže liječnica.
Centar za primijenjenu medicinu Sveučilišta u Oxfordu ispitao je nalaze 25 studija kojima je analizirano hoće li se uzorci virusa razviti u Petrijevoj posudi u laboratoriju. Ova metoda 'uzgoja virusa' u laboratoriju može pokazati hoće li pozitivan rezultat na testu otkriti aktivan virus, onaj koji se može umnožavati i širiti, ili samo fragmente virusa koji se ne mogu razmnožavati ni u ljudskom organizmu ni u laboratoriju.
Inače, problem jest poznat od početka izbijanja pandemije i još jednom ukazuje na to u kolikoj su mjeri podaci o Covidu-19 daleko od savršenih.
PCR test
PCR test uzimanja brisa standardna je dijagnostička metoda pri kojoj se koriste kemikalije uz čije se djelovanje povećava genetski materijal virusa, kako bi se on mogao dalje proučavati. Uzorak prolazi nekoliko 'ciklusa' u laboratoriju prije nego što se dobije dovoljna količina virusa za testiranje. Broj ciklusa bi mogao biti način da se otkrije koliko virusa u sebi zapravo nosite, odnosno radi li se o sićušnim ostacima ili ne. Kod testova koji moraju proći više ciklusa manja je vjerojatnost da će se virus reproducirati kad se uzgaja u laboratoriju.
Lažno pozitivan rezultat
Kada se provodi test na koronavirus dobiva se odgovor 'pozitivan/negativan'. Pritom nema pokazatelja koliko je virusa u uzorku i u kolikoj je mjeri on aktivan. I osoba koja u sebi ima veliku količinu virusa i ona kod koje su ostali samo fragmenti virusa od infekcije koja je već prošla dobit će isti - pozitivan rezultat.
Profesor Heneghan, koji je opazio pogrešku u načinu na koji se evidentiraju smrtni slučajevi, što je navelo Institut za javno zdravstvo Engleske da poboljša sustav, kaže kako dokazi upućuju na to da 'zaraznost koronavirusa, čini se, opada nakon otprilike tjedan dana'.
S obzirom na to da nije moguće provjeriti svaki test kako bi se ustanovilo postoji li još uvijek aktivan virus, vjerojatnost pojave lažno pozitivnih rezultata mogla bi se smanjiti kada bi znanstvenici otkrili gdje bi trebalo postaviti prag, a na taj bi se način spriječilo da ljudi dobiju pozitivan rezultat na temelju podatka o preboljeloj infekciji.
Profesor Heneghan kaže da bi se na taj način smanjio i broj osoba u strogoj izolaciji, kao i nepotrebno praćenje njihovih kontakata, a omogućilo bi se bolje razumijevanje trenutačnog stanja pandemije.
On kaže i da je sve više dokaza po kojima najveći ́i broj ’novih‘ blažih slučajeva i ljudi koji su ponovno pozitivni nakon karantene ili otpusta iz bolnice, nije zarazan, već́ da se iz njihova organizma jednostavno uklanjaju bezopasne čestice virusa s kojima se njihov imunosni sustav učinkovito nosio.
Institut za javno zdravstvo Engleske surađuje s laboratorijima na tomu da se smanji rizik od dobivanja lažno pozitivnih rezultata, kao i na određivanju vrijednosti koja će ukazivati na prag. No s obzirom na brojne vrste testova, koji očitavaju različite podatke, to je teško izvedivo.
Prof. Francesco Venturelli, epidemiolog iz talijanske regije Emilije-Romagne, koju je u ožujku pandemija žestoko pogodila, kaže da 'nije u potpunosti sigurno' koliko dugo traje zaraznost virusa nakon pacijentova opravka.
Neke studije ukazuju na to da je virus koji se replicira prisutan u 10 posto pacijenata i osam dana nakon zaraze.
U Italiji, koja je vrhunac epidemije proživjela prije Velike Britanije, 'tjednima su precjenjivali broj slučajeva', jer su ljudi koji su se zarazili nekoliko tjedana ranije i dalje registrirani kao pozitivni, kazao je Venturelli.
No taj fenomen slabi s izravnavanjem krivulje epidemije.
Profesor Peter Openshaw s londonskog Imperial Collegea kaže da su neki PCR testovi 'vrlo osjetljivi na detekciju ostataka virusnoga genetskog materijala' te dodaje da 'to nije dokaz njihove zaraznosti'. Dodaje da se u skladu s kliničkim konsenzusom 'nakon deset dana smanjuje vjerojatnost da je pacijent zarazan'.