Zamijenio bi neugodnu i bolnu mamografiju: Jednostavan test znoja otkrivat će rak dojke?

Uzorak znoja s palca jednog bi dana mogao zamijeniti mamograf u otkrivanju raka dojke, što će povećati mogućnosti testiranja i ranog otkrivanja raka dojke te donijeti uštede, objavili su istraživači sa Sveučilišta Sheffield Hallam. U studiji koja je objavljena u National Library of Medicine, nakon što je rad u veljači 2023. prihvaćen, opisali su istraživanje provedeno uz pretpostavku da se iz otiska prsta koji sadrži znoj može identificirati žene koje imaju rak dojke.

POGLEDAJTE VIDEO: Znanstvenici sa Sveučilišta Sheffield Hallam o novoj metodi koja bi mogla zamijeniti mamografiju

Pokretanje videa...

07:18

rak dojke otisak prsta | Video: 24sata/REUTERS

Autori podsjećaju da su slična istraživanja svojedobno pokazala takav potencijal drugih tjelesnih tekućina, poput sline.

- Većina mojih istraživanja, gotovo 15 godina, povezana je s forenzikom, no onda sam otkrila mogućnost prijelaza na medicinsku dijagnostiku pomoću znoja, rekla je jedna od autorica istraživanja Simona Francese, profesorica forenzičke i bioanalitičke spektrometrije mase na Sveučilištu Hallam za Reuters.

- Znoj sadrži puno različitih molekula. U ovom slučaju zanimaju nas proteini: različite razine ekspresije, kao i različiti čimbenici ekspresije, na temelju kojih koristeći umjetnu inteligenciju možemo reći ima li pacijent benignu patologiju, rak u ranom stadiju, odnosno je li riječ o raku koji je već metastazirao – pojasnila je.

NEUGODNO BUĐENJE Noćno znojenje može biti znak ozbiljne bolesti, evo u kojem slučaju se morate javiti liječniku

- Nadamo se da bi u budućnosti jednostavni neinvazivni test otiska prstiju mogao zamijeniti mamografiju, koja nije samo bolna, već uključuje i putovanje u specijalizirani centar s obučenim osobljem na pregled koji traje najmanje 20 minuta, kazao je i dr. Jim Langridge, znanstveni suradnik u Waters Corporation, britanskoj tvrtki koja je izradila stroj koji je omogućio matričnu lasersku desorpcijsku ionizacijsku masenu spektrometriju (MALDI-MS), odnosno analizu znoja za ovu namjenu.

Po njegovim riječima, testove bi ubuduće mogli raditi liječnici obiteljske medicine i poštom ih slati u laboratorij, što bi pojednostavilo i pojeftinilo postupak.

Ipak, riječ je o pionirskoj studiji jako suženog opsega: Obuhvaćeno je 15 žena koje su se prije toga javile na Kliniku za bolesti dojki, s benignom patologijom (bol u dojkama, fibrocistične promjene, fibroadenom itd.), ili su bile podvrgnute aktivnom praćenju zbog lokalno uznapredovalog (neoperabilnog) ili metastatskog raka dojke. Izabrano je pet žena koje su imale benigne promjene na dojkama, pet onih kod kojih je postavljena rana dijagnoza raka dojke i pet žena s metastatskim rakom.

Brisevi znoja za analizu uzeti su s vrhova slučajno izabrana tri prsta kod svih 15 pacijentica, nakon što su dezinficirale ruke alkoholom i pričekale stvaranje novog sloja znoja, pa ga razmazale prstima po laboratorijskim stakalcima.

Znanstvenici su proveli nekoliko različitih modela analize i kontrole podataka iz znoja i usporedili ih s njihovim ranijim dijagnozama i pokazalo se da postoji potencijal za otkrivanje molekularnih 'potpisa' raka dojke. Pritom je arhitektura neuronske mreže MLP pokazala najveću sposobnost odgovarajućeg klasificiranja uzoraka raka dojke, s rezultatom točnosti testa od 97,8 posto.

KAKO IZBJEĆI IRITACIJU Neugodni mirisi zbog obilnog znojenja: Pazuhe treba prati sapunom najmanje 30 sekundi

- Riječ je o premalom uzorku, odnosno premalom broju dokaza da bi se rezultate uopće moglo komentirati, kaže onkologinja doc.dr.sc. Vesna Ramljak, voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Klinike za tumore KBC Sestre milosrdnice.

I sama dr. Francese ističe to kao glavni nedostatak studije te kaže da mamografija i CT još nemaju alternativu te da će pacijenticama i sama i dalje preporučivati da se drže tih metoda.

- Tekućinska biopsija krvi s ciljem rane detekcije tumora ili njihove bolje dijagnostike (poliklonalnost ili ekspresija ciljnih biomarkera) je metoda koja se već dijelom primjenjuje, ali sa značajnim poteškoćama, poglavito kod malih tumora. Ta metoda počiva na detekciji cirkulirajuće tumorske DNA a, čija je prisutnost upravo proporcionalna tumorskoj masi - njegovom raspadu i oslobađanju tumorske DNA u tjelesne tekućine. Vjerojatno i ovo istraživanje počiva na sličnim zasadima. Međutim, bez dubljeg ulaženja u temu, ali s dosta iskustva, mogu reći da ne očekujem brzu primjenu takvih metoda u standardnoj kliničkoj praksi, kaže onkolog prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju u KBC Split.