Novo istraživanje znanstvenika sugerira da zrak koji trudnice udišu ili voda koju piju mogu igrati ključnu ulogu u određenju spola novorođenčeta. Sve što jedemo, pijemo ili udišemo može oštetiti tijelo
Zagađenje zraka i okoliša moglo bi utjecati na spol bebe
Znanstvenici u SAD-u i Švedskoj pratili su stotine čimbenika oko rođenja šest milijuna ljudi u te dvije države, uključujući i izloženost zagađenju tijekom trudnoće.
POGLEDAJTE VIDEO: U srdelama našli mikroplastiku
Pokretanje videa...
- Prema mojim saznanjima, ovo je prva studija ovakvih razmjera koja istražuje omjer spolova pri rođenju, rekao je voditelj studije Andrey Rzhetsky, profesor medicine i genetike na Institutu za genomiku i sistemsku biologiju Sveučilišta u Chicagu.
Njegov tim povezao je izloženost nekoliko uobičajenih zagađivača s promjenama u omjeru novorođenih djevojčica i dječaka. Zagađivači zraka uključivali su željezo, olovo, živu, ugljični monoksid, aluminij i poliklorirane bifenile (PCB). Zagađivači vode uključivali su krom i arsen.
Izloženost nekima bila je povezana s porastom muških porođaja, a drugima s većom vjerojatnošću da će roditelji dobiti djevojčicu. Rzhetsky i njegov tim istaknuli su da je nemoguće utvrditi što točno određuje neravnotežu u omjeru spolova.
Naime, prilikom začeća vjerojatnost spola bebe je jednako podijeljena između dječaka i djevojčica, no do trenutka rođenja, društveni omjeri spolova često više nisu ujednačeni. Nekad je više rođenih djevojčica, a nekad više dječaka.
- To sugerira da ljudski embriji selektivno umiru, jer da su svi preživjeli, omjer djevojčica i dječaka bio bi točno jedan prema jedan - rekao je Rzhetsky.
Znanstvenici su se stoga pozabavili pitanjem može li niz okolišnih stresova utjecati na preživljavanje embrija i je li moguće da određeni stresori daju prednost jednom spolu u odnosu na drugi. U potrazi za odgovorima, Rzhetskyjev tim krenuo je testirati više od 100 čimbenika koji bi mogli utjecati na ravnotežu spolova.
Tako su znanstvenici najprije pregledali podatke o potraživanjima osiguranja o tri milijuna rođenih u SAD-u između 2003. i 2011. godine. Također su ispitali podatke o oko tri milijuna rođenih u Švedskoj između 1983. i 2013. godine.
Te su podatke zatim usporedili s podacima o zagađivačima okoliša, vremenskim uvjetima, kriminalu, radnom statusu roditelja, prometu, rutinama putovanja, kao i nekoliko prirodnih katastrofa i katastrofa koje je uzrokovao čovjek. Nisu pronašli očitu vezu između spola beba i promjena u vremenu, godišnjim dobima, nasilnom kriminalu, nezaposlenosti ili navikama odlaska i putovanja na posao. Čini se da čak ni velika prirodna katastrofa kao što je uragan Katrina 2005. nije imala utjecaja na spol beba u pogođenim regijama.
S druge strane, čini se da su ekstremna suša i stope smrtnosti u prometu bile povezane s promjenom omjera spolova, kao i izloženost kobnoj pucnjavi na Virginia Techu 2007. godine. Izloženost višim razinama određenih toksina u zraku i vodi također je poremetila ravnotežu.
- Možemo biti gotovo sigurni da neki čimbenici okoliša utječu na omjer spolova pri rođenju. Iako nalazi upućuju na vezu, oni ne dokazuju uzrok i posljedicu, dodao je Rzhetsky.
Gareth Nye, predavač na Chester Medical School Sveučilišta Chester u Ujedinjenom Kraljevstvu pregledao je nalaze.
- Koliko god ova vijest bila zabrinjavajuća, to su još samo asocijacije, a ne činjenice. I moramo imati na umu da se svaki dan rađaju milijuni zdrave djece diljem svijeta u različitim okruženjima. Sve što jedemo, pijemo ili udišemo ima potencijal oštetiti naše tijelo. Zato nije iznenađujuće da zagađenje uzrokuje neočekivane reakcije unutar ljudskog tijela - rekao je Nye.
Ističe kako se to pogotovo odnosi na trudnoću.
- Tijekom ranog razvoja veliki broj složenih procesa mora se dogoditi u pravo vrijeme, na pravi način, kako bi se omogućila uspješna trudnoća. Premda je ovo konkretno otkriće intrigantno, nije nevjerojatno, zaključio je Nye.