Iako se najčešće dijagnosticira sa 65 plus, a simptomi se često mogu uočiti već nakon 60. godine, neki znakovi demencije mogu se javiti i puno ranije i jako je važno prepoznati ih da reagiramo na vrijeme
MENTALNO ZDRAVLJE
Zaboravljivost nije jedini znak: 8 ranih simptoma demencije
Zaboravljivost i gubitak sjećanja su prve dvije stvari koje mnogima padnu na pamet kad se spomene demencija, no postoji niz drugih simptoma koji se mogu smatrati ranim upozorenjem da bi netko mogao oboljeti od demencije, piše The Sun.
POGLEDAJTE VIDEO: Glazba vraća sjećanja glazbeniku koji pati od demencije
Pokretanje videa...
VIDEO
Statistika kaže da se to događa kod jedne od 11 osoba starijih od 65 godina. Unatoč tome, gotovo svaka četvrta osoba nema pojma o tome koji su mogući znakovi demencije, pokazalo je istraživanje dobrotvorne organizacije iz 2023. godine. Demencija je krovni pojam za niz neuroloških stanja koja utječu na mozak, od kojih je najčešća Alzheimerova bolest.
- Nastaje tako da s vremenom propadaju živčane stanice, uzrokujući oštećenje mozga. To rezultira značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija, što nije posljedica uobičajenog procesa starenja. Simptomi Alzheimerove bolesti obično se prvi put pojavljuju oko šezdesetih ili kasnije, ali se mogu razviti i prije 65. godine, što se smatra ranim početkom Alzheimerove bolesti. Ne postoji način da budemo sigurni koliko će brzo demencija napredovati - kaže dr. Henk Swanepoel, vodeći neuropsiholog u Cygnet Health Care.
Evo nekih manje poznatih ranih znakova demencije na koje treba obratiti pozornost:
1. Tantrumi u ponašanju
Nove karakteristike, poput povlačenja ili tjeskobe, mogu biti rani znak demencije, a s vremenom se može razviti i potencijalna agresija. Abbas Kanani, farmaceut u internetskoj ljekarni Chemist Click, kaže:
- Možda ćete primijetiti povećanu uznemirenost, agresiju u obliku česte vike ili vrištanja, verbalno zlostavljanje, a ponekad i fizičko zlostavljanje. Kod nekih vrsta demencije, poput frontotemporalne, mogu se javiti gubitak empatije i smisla za humor, kao i ljutnja.
Britanski zavod za javno zdravstvo savjetuje da se vodi dnevnik incidenata kako biste vidjeli postoje li neki okidači koji uzrujavaju vašeg partnera.
Abbas Kanani kaže: “Mogli biste pratiti događaju li se neka ponašanja u određeno doba dana, smatra li osoba možda svoje okruženje previše bučnim ili pretrpanim, ili se te promjene događaju kada se od osobe traži da učini nešto što možda ne želi učiniti“.
2. Igra okrivljavanja
Je li vas partner za nešto optužio, možda na neuobičajen način?
- Pacijenti su često paranoični, na primjer vjeruju da ih netko krade ili da im je supružnik nevjeran. Može se proširiti i na rođake ili druge situacije, na primjer - okrivljavanje unuka da su im nešto razbili. Pacijenti mogu doživjeti i iluzije, imati neobična uvjerenja koja nisu utemeljena na stvarnosti, pa čak i imati halucinacije, odnosno čuti ili vidjeti stvari koje ne postoje“, kaže dr. Kanan.
3. Spoticanje
Možda ćete to pripisati nespretnosti, no dr. Henk Swanepoel kaže da padovi, poskliznuća i spoticanja mogu biti simptomi demencije.
- Možete primijetiti da se osoba vuče, umjesto da podiže noge dok hoda, dodaje, dok dr. Kanan objašnjava da demencija utječe na sposobnost mozga za percepciju prostora i dubine.
- Nekome s demencijom može biti teško prepoznati predmete ili protumačiti vizualne informacije. Mogu postati nestabilni i imati problema s koordinacijom, jer motoričke vještine poput sjedenja, stajanja i hodanja počnu opadati – kaže.
Osim toga, pada sposobnost osobe da brzo reagira tijekom pada i zaštiti se zadržavanjem na rukama, ili okretanjem tijela da se izbjegne teži udarac.
4. Problemi s novcem
Rana demencija može dovesti do toga da čovjek ima poteškoća s redom u financijama. Može se dogoditi da zaboravlja platiti račune, nije svjestan stanja na svom računu, ne prati koliko je novca potrošio, odnosno da samo vadi karticu i plaća stvari koje mu i nisu potrebne, te da nema sposobnosti procijeniti je li nešto preskupo.
Jednokratna pojava možda nije nešto oko čega se treba zabrinuti, jer svi nekad kupimo nešto nepotrebno, no istraživanja pokazuju da problemi s novcem mogu biti jedan od prvih znakova demencije. Istraživači iz Federalnih rezervi New Yorka otkrili su da u pet godina prije dijagnoze demencije prosječan kreditni rejting osobe počinje slabiti, a sve su češći računi koje je propustila platiti.
5. Problemi u pronalaženju riječi
Ako primijetite da osoba s kojom ste ranije mogli ugodno razgovarati odjednom teško prati raspravu, ne uključuje se, ili ne može pronaći prave riječi, to mogu biti radi znakovi demencije, kaže dr. Henk Swanepoel. To može pratiti i osjećaj frustracije, zbog kojeg se može javiti tuga, ali i bijes te sklonost osobe da se drži tvrdnji koje nemaju smisla. Osobe s demencijom također mogu stalno postavljati isto pitanje i zaboraviti novonaučene informacije, ponašajući se kao da ih prvi put čuju.
- Poznato je da Alzheimerova bolest napada hipokampus, područje u mozgu gdje se pohranjuju nova sjećanja. Stoga osoba neće moći zadržati tok misli – pojašnjava dr. Swanepoel.
6. Osjećaj nelagode
Osoba koja izgleda izgubljeno, kao da ne zna što se događa ili joj je nelagodno u situacijama koje su joj nove, moguće reagira tako zbog demencije.
- Kako se moždane stanice progresivno oštećuju i pamćenje opada, to utječe na orijentaciju prema okolini. Osoba bi mogla vjerovati da je još uvijek u nekom gradu iz kojeg je davno preselila, ili da je u vezi s osobom s kojom je vezu davno prekinula, kaže dr. Henk Swanepoel
7. Potrebno više vremena za san
Kako se demencija razvija, mozak mora više raditi, što može dovesti do toga da čovjeku treba više vremena za spavanje.
- Memoriranje imena, razgovora i mjesta iziskuje dodatni mentalni napor za tu osobu, što može dovesti do zamaranja mozga, pa ljudi s demencijom imaju tendenciju da se više odmaraju. Osim toga, demencija remeti san noću, pa čovjek može biti iscrpljen i htjet će spavati više tijekom dana. Također, vjerojatnije je da će se osobe s demencijom manje baviti stimulativnim aktivnostima i to im može izazvati dosadu i povećati razinu pospanosti, pojašnjava dr. Kanan.
8. Loše navike
Među ranim znakovima demencije je i pad brige o svakodnevnoj njezi, održavanju higijene i reda oko sebe. Čovjek možda zanemaruje pranje zuba, a da vi to i ne primijetite, što dovodi do lošeg zadaha, a možda i zubobolje. Štoviše, postoje istraživanja koja su ukazala na to da postoji specifična vrsta bakterije koja se nalazi u ustima, porphyromonas gingivalis, povezana s pacijentima koji boluju od Alzheimerove bolesti, kao i reumatoidnog artritisa.
Dr. Smita Mehra, glavni stomatolog u ordinaciji The Neem Tree Dental Practice, kaže: „Prevencija je ključna kad se radi o smanjenju mogućnosti rasta bakterije porphyromonas gingivalis u usnoj šupljini. Ako je nema, kao kod ljudi kod kojih se javlja demencija, brzo će se razviti. Zato bi ljudi oboljeli od demencije trebali redovito posjećivati stomatologa, kako bi spriječio propadanje zuba vezano uz manjak higijene.
Na koji način možete pomoći?
Ako netko koga poznajete pokazuje znakove demencije, potaknite ga da ode kod liječnika opće prakse kako bi razgovarali o tome. Dobro je da netko prati osobu koja pati od rane demencije kod liječnika, kako bi pomogao oko prisjećanja na neke detalje. Imajte na umu da ovakav razgovor može biti neugodan, jer osoba o kojoj se radi može imati osjećaj da odjednom stari i prestrašiti se toga kako bi njena budućnost mogla izgledati. Bojat će se tražiti pomoć da ne bude smještena u instituciju. Ako ste član obitelji i netko tko odgovara za tu osobu, razmislite unaprijed kakav bi mogao biti vaš odgovor na ova pitanja.
Kad razgovarate, odaberite mjesto koje vam je poznato i osigurajte dovoljno vremena kako ne biste morali požurivati razgovor. Ako osoba i dalje oklijeva posjetiti svog liječnika opće prakse, naglasite da možda i nije riječ o demenciji i da je važno provjeriti da nije riječ o nekom drugom zdravstvenom problemu. Zato s liječnikom treba otvoreno razgovarati o simptomima koji su prisutni i tome kako su se razvijali te prihvatiti ako vas pošalje na krvne pretrage da bi se isključila neka druga stanja.
U tome značajno može pomoći dnevnik simptoma, ako ste ga vodili, jer osoba možda nije svjesna ili zaboravlja stvari koje su se dogodile. Ako postoje realne sumnje da je riječ o demenciji, nastojte se povezati s udrugama koje okupljaju pacijente i članove obitelji kako biste dobili što više informacija i savjeta o tome kako riješiti neke svakodnevne probleme.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
