Jeste li i vi među ljudima koji sumanuto ribaju zahodsku školjku bojeći se bakterija? Odlično, no pitanje je koliko često mijenjate ručnike. Donosimo najrizičnija mjesta za razvoj bakterija u kućanstvu
Zaboravite školjku - rasadnici bakterija su na drugom mjestu
Ako raspolažete informacijama, onda znate da je za ubijanje mikroba u kuhinjskoj spužvici za pranje posuđa najbolje staviti je u mikrovalnu pećnicu, piše CNN. No kad ste posljednji put očistili hladnjak, oribali ručke ili ubacili sredstvo za dezinfekciju u slivnik?
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Da, mikroba ima posvuda i uglavnom nam ne štete, a neki od njih čak mogu biti korisni za naš mikrobiom i imunološki sustav. No takvi bacili nas ne zanimaju. Samo oni opasni natjerat će nas na hitno navlačenje rukavica i dezinfekciju prostora. Nabrojimo samo neke - to su virusi gripe i gastro virusi, virusi prehlade, salmonela, listerija, gljivice, plijesan, stafilokoki, fekalne tvari i E. coli. No čistite li mjesta na kojima ima najviše takvih bacila? Prošećimo vašim domom i provjerimo.
Zahodska školjka
Počinjemo u kupaonici gdje ostavljamo stvari o kojima radije ne bismo mislili. Kad govorimo o bakterijama, pretpostavka je da ih tamo najviše ima. No nema, prema najnovijim saznanjima jer smo već savladali to gradivo. Zahodsku školjku i općenito kupaonicu većina ljudi opsesivno čisti, a na poslu koriste papirnate ubruse, navodi mikrobiolog Charles Gerba, profesor javnog zdravstva, znanosti o okolišu i imunologiji sa Sveučilišta u Arizoni.
- Ima više fekalnih tvari u vašem kuhinjskom slivniku nego u zahodu nakon što pustite vodu. Zato vaš pas voli piti vodu iz školjke. Pametniji je nego što mislite, ističe Gerba.
Nadimak mu je "Dr. Bacil" zbog čestog testiranja površina koje ljudi dodiruju, a proizvođači sredstava za čišćenje plaćaju mu kako bi provjerio djeluju li njihovi proizvodi.
Među najgorim istraživanjima bilo je ono o rasponu i širenju bakterija nakon puštanja vode u zahodskoj školjci. Ako niste spustili dasku, bakterije i mikrobi se mogu širiti u rasponu od dva metra.
To znači da fekalija ima na vašoj četkici za zube, ručnicima, sapunu.
- Riječ je o vašim vlastitim bakterijama i to vjerojatno neće utjecati na vaše zdravlje. No kad govorimo o bolesti, trebate se brinuti oko tuđih bacila, a ne svojih - upozorio je dr. Gerba.
- Ručnike biste trebali mijenjati svaka tri do četiri dana jer ih mogu kontaminirati tuđe bakterije, savjetovao je.
- Na ručnicima najviše nalazimo E. coli. U roku od tri do četiri dana razmnožit će se na njima jer je riječ o mokrom i vlažnom mjestu. Bakterija se teško riješiti ako rublje perete na niskim temperaturama. Ručnici se sastoje od gustih vlakana i zaista ih je teško dobro oprati, pojašnjava on slikovito navodeći kako će ljudi više E. coli razmazati po licu brisanjem prljavim ručnikom nego da gurnu glavu u zahod i puste vodu.
- Ručnike treba prati na visokim temperaturama i dobro ih osušiti - savjetuje on.
Najopasnija je kuhinja - sudoper, daska za rezanje...
Kuhinja je mjesto koje u svakom domu ima najviše bakterija. Ondje pripremamo hranu iz koje se mogu proširiti salmonela i E. coli. Primjerice, iz daske za rezanje na kojoj režemo meso.
- Posljednja istraživanja pokazala su da na daskama za rezanje ima više fekalnih tvari nego na zahodskoj dasci u prosječnom kućanstvu. Sigurnije je napraviti sendvič na zahodu nego na dasci - smije se dr. Gerba. Rasadnik bakterija je i sudoper.
- Mnogi ljudi odmrzavaju sirovo meso u sudoperu, a čiste ga samo tekućom vodom. Stvarno ne biste onda trebali rezati svježu salatu u sudoperu - kazao je dr. Gerba.
Pojašnjava kako je daske za rezanje i sudoper najbolje prati izbjeljivačem kojeg sadrži većina proizvoda za čišćenje kuhinje. Ako želite sami napraviti svoje sredstvo za čišćenje umjesto kupovnog, možete u tri i pol litre vode dodati žlicu izbjeljivača.
Dodatno, možete potražiti i sredstva za čišćenje koja neće štetiti okolišu. Stručnjaci savjetuju kako bi otopinu izbjeljivača trebali koristiti najmanje jedanput na mjesec kako biste očistili kuhinjske odvode i mjesta za odlaganje hrane poput kuhinjskih sudopera, a mrežice iz sudopera trebali biste prati najmanje jedanput na tjedan u perilici posuđa. I ne zaboravite prebrisati slavine. Blagom otopinom izbjeljivača poželjno je svakog dana prebrisati i površine na kojima jedete.
Ultimativno najprljaviji predmeti
1. Spužvica
Budući da kuhinjsku spužvicu koristite za sve, od brisanja sudopera do pranja okolnih površina, daski za rezanje i posuđa, ne bi trebalo iznenaditi da je upravo ona predmet koji ima najviše bakterija u kuhinji.
- Skupio sam spužvice iz nekoliko stotina kućanstava i na 15 posto njih sam pronašao salmonelu, tako da sam malo paranoičan kad je o njima riječ - kazao je dr. Gerba.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi da je 20 posto bolesti probavnog trakta započelo hranom koju su ljudi pojeli kod kuće. Studija iz 2017. godine otkrila je 362 različite vrste bakterija koje žive na kuhinjskim spužvicama, a samo na dva i pol kubična centimetra otkrili su 82 milijarde bakterija.
Loša vijest: mikrovalna pećnica nije pomogla. Nije pomoglo ni iskuhavanje spužvice ili pranje u perilici posuđa. Bakterije su se jednostavno odmah opet namnožile.
Rješenje? Mijenjajte spužvice najmanje jedanput na tjedan.
2. Drške hladnjaka
- Drške hladnjaka su često izvor bakterija jer ljudi ih dotiču nakon što su držali sirovo meso. Dodatno, ljudi imaju običaj ondje objesiti prljave kuhinjske krpe koje će također iskoristiti kako bi obrisali ruke nakon što su dirali sirovo meso. A onda neke od tih krpa ondje stoje danima, možda i tjednima prije nego što ih operu - upozorio je Gerba.
3. Dječje lopte
Djeca se doma vraćaju s igrališta ili nekog sportskog druženja donoseći bakterije u kuhinju.
- Testirali smo nogometne lopte i one su izvor E.coli jer se kotrljaju po tlu sa psećim izmetom. Djeca diraju te lopte, kao i sprave na igralištu koje pticama služe kao toalet. Ono što bi prvo trebali napraviti kad dođu doma je odmah oprati ruke - kazao je.
4. Aparat za kavu
Među top pet mjesta u kuhinji s najviše bakterija je posuda aparata za kavu. Pratite preporuke proizvođača za vašu marku i model. Obično je preporuka da je čistite jedanput na mjesec dodajući četiri šalice nerazrijeđenog octa, ostavite ga u spremniku 30 minuta, a zatim okrenete spremnik kako bi ocat prošao sve dijelove. Nakon toga bacite ocat i pustite aparat da odradi tri ciklusa sa svježom vodom, ili više ako miris octa nije ishlapio.
5. Unutrašnjost hladnjaka
Sanitarni djelatnici ističu kako je 36 posto hladnjaka koje su testirali sadržavalo salmonelu i E. coli u odjeljku za meso, dok je 36 posto odjeljaka za povrće bilo zaraženo salmonelom i listerijom.
6. Rezači i kuhače
Čak 36 posto gumenih kuhača i rezača pizze također je sadržavalo E. coli. Za brzo čišćenje kuhinje Gerba preporučuje dezinfekcijske maramice umjesto spreja jer smatra da pogrešno koristimo sprej.
- Većina ljudi spreja kao da blagoslivlja, a zatim briše. Sastojci spreja se uhvate za krpu umjesto za površinu pa stoga čišćenje nije učinkovito. No dezinfekcijske maramice imaju pravu dozu dezinfekcijskog sredstva koje se mora osušiti na površini, a to pomaže uklanjanju patogena, kazao je Gerba.
Ako smatrate da su maramice previše skupe ili želite uštedjeti, kod sprejanja pazite da nanesete dovoljnu količinu spreja i ostavite ga na površini dovoljno dugo kako bi djelovao.
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: