Zablude o jogi: Nije za sve, nije dosadna, a možete se i ozlijedit

Želiš li svaki dan znati kakve ćeš biti sreće, hoćeš li napokon upoznati zabavnog i dobrog dečka ili curu po svojoj mjeri ili hoćeš li pokupiti gripu na poslu ili faksu? Besplatno izračunavamo horoskop za svakoga prema njegovim jedinstvenim podacima.

Prijavi se!

I ako nam joga padne na pamet kad poželimo u život uvesti zdrave navike, smanjiti stres i dobro se razgibati, od nje najčešće odustanemo jer pomislimo da je ona za neke druge ljude koji imaju bolje fizičke predispozicije. Pomislimo da to nije za nas i da ne možemo iskoristiti njene prednosti.

Vidimo fotografiju mršave djevojke koja stoji u gotovo nemogućem položaju s nogama iznad glave i zamotanih ruku oko vlastita tijela i istog trena pomislimo da to nije za nas. No bez obzira na to što rukama možda ne možemo dotaknuti svoje nožne prste, zapravo smo u zabludi.

Mnogo je pogrešnih pretpostavki pa i neargumentiranih predrasuda koje ljudi imaju o jogi i zbog kojih se nikada ne odvaže vježbati ovu drevnu disciplinu. No blagodati koje ona pruža brojne su i stoga je potrebno razotkriti mitove i objasniti pravu istinu - ističe iskusna učiteljica joge Ana Rafajac.

1. Joga (NI)JE religija

Joga ujedinjuje tijelo, um i duh te se stoga može smatrati duhovnom disciplinom, no osoba ne mora promijeniti svoja duhovna uvjerenja kako bi vježbala ove tehnike. Cilj joge je vraćanje prirodnom, opuštenom i svjesnom stanju duha i tijela.

Stoga ona nije ni religija ni sport. Joga je drevna disciplina čijom praksom dobivamo odgovor kako uravnotežiti svoju duh, um i tijelo, te imati sretan, zdrav i ispunjen život. Joga uči kako se ispravno opustiti, disati, vježbati, meditirati, jesti zdravo i misliti pozitivno. Ona je alat kojeg možemo iskoristiti u fizičkom i u duhovnom razvoju.

Vježbanje joge nije u suprotnosti ni s kojom religijom jer potiče ljubav, jednakost i prihvaćanje. Mnogobrojne koristi joge dostupne su mladim i starijim ljudima, bolesnima i zdravima, te pripadnicima bilo koje vjerske zajednice. Svaki pojedinac koji prakticira jogu na tom će putu osnažiti i relaksirati tijelo, umiriti um i nahraniti dušu. 

2. Joga (NI)JE lagana i dosadna

Svatko tko se odvaži probati jogu ostane u čudu “kako mu je proletjelo vrijeme“ i “kako je bilo teško“. Iako joga nije natjecateljska disciplina, ona ima svoj intenzitet i ciljeve kojima teži.

No za razliku od ostalih fizičkih aktivnosti, ona njeguje proces a ne cilj. Svi položaji tijela koji se izvode imaju svoje početne, napredne i još naprednije varijacije. Svladati ih nije fizički lako, ali ni dosadno. Joga nije trčanje ili skakanje, no osvijestiti svaki mišić u tijelu, pravilno ga angažirati i zadržavati u zadanom položaju je veoma zahtjevno.

Iako se taj način vježbanja ne čini dinamičan, to je samo vanjski dojam. Sljedovi vježbi koje se izvode zahtijevaju velik tjelesni i mentalni angažman i upravo tako vježbaču otkrivaju njegove fizičke i mentalne granice. Taj put može trajati vječno jer uvijek se može otkriti nešto novo. Upravo se tu krije sve njezino bogatstvo i dinamika. Joga je izazov.

3. Joga (NI)JE samo za fleksibilne

Na reklami za jogu najčešće vidimo mršavu ženu ili muškarca zamotanu u poziciju koja podsjeća na perec. Uopće nam nije jasno kako su svoje tijelo uspjeli staviti u taj položaj i tada odmah pomislimo kako naše tijelo nije dovoljno gipko (a možda je i prepunašno) za takve ‘akrobacije’ te jogu iste sekunde prekrižimo.

No istina je upravo suprotna. Joga nije gimnastičko natjecanje niti je njen cilj postati ‘kao od gume’. Premda su neki ljudi prirodno fleksibilniji od drugih, to nikako ne bi trebao biti razlog da ne vježbate jogu ako niste jedan od njih. Joga je namijenjena svima, a naročito tijelima koja su malo ‘zahrđala’ ili malo kruća. Jer upravo njihova tijela treba rasteretiti napetosti i grča te kvalitetno istegnuti. Sva su tijela različita. Kao što mogu biti različite dobi, tako su i različite građe, genetike, trenutne forme, psihičkog stanja...

Svatko ima svoja fizička ograničenja, pa je i logično da ne možemo svi napraviti baš sve. Ali ni ne trebamo. U tome i leži ključ. Svaka asana, položaj tijela, ima brojne varijacije i može se lako prilagoditi mogućnostima svakog vježbača. Ako se pravilno izvodi, svaki vježbač osjeća njene blagodati. Upravo tamo gdje se naše tijelo nalazi postoji idealan položaj za njega i njegov napredak.

Neke položaje radimo s lakoćom, a za neke nam treba više vremena i truda. Svaki iskusan učitelj lijepo će objasniti vježbaču da ne postoji jedna idealna asana. Svako tijelo ima svoju varijaciju svake asane i upravo je ona idealna za njega. Oduševljenje vlastitim napretkom je šećer na kraju.

4. Joga (NI)JE samo za žene

Iako su jogu osmislili muškarci, u zapadnom svijetu među njenim vježbačima još uvijek je više žena. No joga nije namijenjena samo nježnijem spolu. To je vrsta fizičkog i mentalnog ‘treninga’, njome postižemo zdravlje i unutrašnji mir, a to su potrebe koje ne biraju spol. Njima jednako teže žene i muškarci.

Žene su prirodno fleksibilnije, dok su muškarci snažniji. Joga ujedinjuje oba fizička stanja i produbljuje ih tamo gdje je potrebno. Kod muškaraca će popraviti gipkost i mobilnost, a žene će osnažiti. Muškarci polako otkrivaju da je dinamična joga itekako zahtjevna tjelovježba na kojem se svi mišići intenzivno koriste.

Često sa sata odlaze u čudu koliko su se oznojili i vraćaju se vježbati jer njihovo tijelo osjeti ugodu, a um mir. Užurbanim managerima i iscrpljenim kirurzima joga će poslužiti kao melem. Jednako kao i svim ostalim muškarcima koji se žele kvalitetno ‘iscijediti’, razviti svoje mišiće, ali i rasteretiti stresa.

5. Svi jogiji (NI)SU vegetarijanci

Kao što su tijela različita izvana, tako su različita i iznutra. Joga ne nameće pravila niti ne uvodi zabrane. Svaki vježbač kroz prakticiranje asana i tehnika disanja nalazi se na putu osvještavanja svojih unutarnjih potreba, osjećaja, težnji i granica.

Tijekom tog procesa sam će prepoznati što je za njega najbolje. Neki se odlučuju mijenjati jelovnik, no sami biraju. Joga ne nameće vegetarijanstvo, već otvara svijest svakom vježbaču da prepozna način prehrane koji ga najviše zadovoljava.

6. Joga (NE) zahtjeva puno vremena

Manjak slobodnog vremena samo je jadan u nizu izgovora za zaobilaženje joge. Nigdje ne piše da se ona mora vježbati satima, niti u ranu zoru, a niti baš svaki dan. Za jogu se može odvojiti i samo 10-15 minuta dnevno ili pak onoliko vremena koliko imate i kada imate. T

očno je da ćete blagodati bolje osjetiti ostvarite li redovitost i kontinuitet vježbanja, no čak i malo prakse jednom ili dva puta tjedno dovoljno je da se nešto učini za vlastito tijelo.

Sati joge obično traju od 60 do 90 minuta, no samostalno vježbanje može se izvoditi i u joga studiju ili kod kuće onoliko vremena koliko se ima na raspolaganju.

7. Joga (NI)JE samo istezanje i opuštanje

Asane i njihov slijed izvođenja složene su tako da rade na snazi mišića jednako kao i na njihovom istezanju. Joga zahtjeva snagu i izdržljivost, a u kombinaciji s fokusiranim disanjem stvara balans smirenog uma i jakog tijela. Ako asana zahtijeva više fizičke snage, moramo se više koncentrirati na disanje.

Dahom zadržavamo misli u trenutku i ne dopuštamo im da odlutaju na mjesta koja nas odvode od nas samih. Ako izgubimo koncentraciju, izgubit ćemo ravnotežu. Pravilno izvođenje asana podučava kako aktivirati mišiće i pritom rasteretiti kralježnicu i zglobove.

Joga položaji ne poboljšavaju samo naše držanje, već razvijaju i svijest o našem tijelu. Joga je stoga puno više od istezanja. Ona povezuje snagu i fleksibilnost tijela s umom, čime postižemo ravnotežu, koordinaciju pokreta, smirenost. Jogom se vježba disanje, ali se radi i na snazi, fleksibilnosti i ravnoteži.

8. Za jogu (NE) treba puno novaca

Mnogi će odmah pomisliti da za vježbanje joge moraju nabaviti skupocjenu opremu. Iako cijene prostirki variraju jednako kao i cijene tajica i sportske majice koju ćete odjenuti za vježbanje, to ne znači da vam treba cijelo bogatstvo za tek nekoliko rekvizita koje joga zahtjeva.

Za početak nabavite najpovoljniju tanku prostirku koja se ne skliže, odjenite svoje omiljene tajice i najudobniji top ili majicu. Krenite s vježbanjem i uvjerite se da je to sve što će vam i nadalje trebati. Joga ne zahtijeva skupe ni trendi dodatke.

9. Od joge se (NE) mršavi

Vježbate li intenzivniji stil joge na dnevnoj bazi, svakako možete izgubiti suvišne kilograme. Možda ih neće toliko otopiti same asane, koliko će se vaša svijest o hrani s vremenom promijeniti. Tijelo će nakon vježbanja tražiti lagane i lako probavljive namirnice, a nećete se htjeti ni prejedati prije same aktivnosti.

Mnoge asane imaju detoksifikacijski učinak pa će tijelo lakše izbaciti ili sagorjeti otrove koji mu smetaju. Tome će pripomoći i pravilno disanje. Različitim tehnikama disanja povećavamo unos kisika i time ubrzavamo izmjenu tvari.

Svako vježbanje pročišćava tijelo, a s njime surađuje i njegov um. Više ga ne želimo trovati štetnom ni prekaloričnom hranom, a rezultat je jednostavno zavidan – mršavije tijelo koje pršti od energije.

10. Joga me (NE) može ozlijediti

Točno je da asane pomažu u pravilnom držanju tijela jer rasterećuju one dijelove kralježnice koji su preopterećeni lošim držanjem. No iznimno je važno vježbe izvoditi pravilno. Neki su položaji vrlo teški i zahtjevni i nisu poželjni za svakoga. Stoga treba slušati vlastito tijelo i detaljne instrukcije učitelja.

Vježbač sam mora osjetiti i dobro procijeniti svoje mogućnosti, a uz stručnog učitelja prilagoditi svoju praksu tako da mu bude sigurna, korisna i ugodna. Joga nije opasna ako je vježbate pažljivo i u skladu sa svojim sposobnostima. Jednako tako važno je da pronađete stil joge koji odgovara vašem općem zdravstvenom stanju, dobi i mogućnostima.

Danas joga sate možete pronaći u brojnim studijima, fitnes centrima, ali i malim, kvartovskim teretanama. Isprobajte ih više kako biste prepoznali onaj koji je baš za vas. Prvi (probni) sat gotovo je svugdje besplatan.

Nakon vježbanja slušajte svoj unutarnji osjećaj. Vlastiti dojam najbolje će vam reći trebate li se vratiti na istu prostirku ili svoj užitak pronaći na nekoj drugoj lokaciji. Ne odustajte. Jer kad jednom pronađete svoj savršeni stil i učitelja, joga će biti vaša najbolja prijateljica, utjeha, snaga i osmijeh koji nećete skidati s lica.

11. Fizičko vježbanje (NI)JE najvažniji aspekt joge

Prvi susret joge najčešće svima ostavi dojam jedne specifične tjelovježbe. No nakon određenog vremena na vidjelo počinju izlaziti i njeni drugi aspekti. Sva naša opažanja postaju istančanija i mnoge stvari u nama i oko nas mijenjaju svoju dotadašnju formu.

Prije svega, svoje tijelo upoznajemo na jedan sasvim nov način. Učimo ga voljeti kao nikada ranije, prihvaćati sve njegove nedostatke i granice jer znamo da ih možemo mijenjati. Proces promjene ponekad može biti dug, ali otvara nove spoznaje i nove sfere našeg bića. U njemu izoštravamo fokus i koncentraciju dovodimo do savršenstva.

Spoznajemo koliko smo nestrpljivi i koje su naše granice. Učimo kako ih prihvaćati, ali i pomicati. Uviđamo koliko smo uporni i što nam možda nedostaje da budemo kompletniji i ispunjeniji.

Jednom kad povežemo pokret s disanjem te svjesno i koncentrirano opažamo osjete svog tijela, slušamo ih i razvijamo, shvatit ćemo da je joga puno više od obične tjelovježbe. Kroz jogu učimo o sebi, rastemo i napredujemo; kako fizičkim tijelom, tako i mentalno te duhovno.

12. Joga (NI)JE za sve

Jogu možete početi prakticirati bez obzira na svoje godine. Ako ne želite vježbati sami, onda je ipak važno pronaći grupu vaše dobi i vaših mogućnosti. Joga pomaže u poboljšanju probave, regulaciji krvnog tlaka, učvršćuje mišiće čime se ublažava osteoporoza, može pomoći kod artritisa, menopauze, nesanice i mnogih drugih tegoba.

Prakticiranjem joge ostajemo vitalni i zdravi, vedra duha i smireni. Godine u jogi nisu nikakva prepreka jer krajnji cilj nije savršeno izvesti seriju vježbi, već vježbati s potpunom pažnjom u onim okvirima u kojima nam naše tijelo s njegovim ograničenjima dopušta.