Za učenje i pamćenje: Laganih 15 vježbi za bolji rad mozga

Zabluda je da su um i tijelo odvojeni i da kretanje nema veze s mentalnim sposobnostima. Dapače, jednostavne fizičke aktivnosti mogu biti vrlo korisne mentalnom zdravlju.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:27

Za učenje i pamćenje: Laganih 15 vježbi za bolji rad mozga | Video: what'supcams/screenshot

- Da bi naš mozak mogao nešto naučiti, misliti i zaključivati potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu prikupljaju informacije. Istraživanja potvrđuju da se, bez obzira na životnu dob osobe, kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje i tako se iskorištavaju svi kapaciteti tijela i uma. Točnije, usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koncentracija, pamćenje, čitanje, pisanje, jezične i matematičke vještine te se smanjuje stres i napetost -  kažu mag. psihologije Janja Teglović i mr. Ankica Džono Boban, dr. med., suradnice Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Objašnjavaju kako se mozak sastoji od dvije polutke (hemisfere), a svaka od njih komunicira sa suprotnom stranom tijela. Lijevom rukom upravlja desna moždana polutka, desnom rukom lijeva polutka. Informacija iz lijevog uha ide u desnu polutku i obrnuto.

Povezivanje informacija

Povezivanje informacija iz jedne i druge polutke predstavlja zajednički rad mozga i drugih dijelova tijela. Stoga, vježbe koje usklađuju rad tijela i mozga doprinose vašem tjelesnom i mentalnom boljitku. 

- Nikako ne smijete pustiti mozak da se ulijeni i ne mora rješavati nove zadatke jer rutina “ubija” svježinu moždanih funkcija. Zato mozak treba stalno poticati i “vježbati”, dajući mu nove zadatke. Takvih tzv. “brain fitness” zadataka ima čitav niz i važno je izabrati i vježbati ono što nam se najviše sviđa, od rješavanja križaljki, rebusa i sudokua, do učenja novih znanja, jezika, igranja šaha, bridža i slično.

Jer što više novih zadataka dajemo mozgu, to će nas on bolje služiti, bez obzira na godine. Važan je i pozitivan stav prema životu, što manje stresa, redovita tjelesna aktivnost i mediteranska prehrana - kaže neurologinja i akademkinja Vida Demarin. 

Istraživanja pokazuju da je stres jedan od glavnih čimbenika nastanka raznolikih modernih bolesti. No osim pogubnog djelovanja na tjelesno funkcioniranje, stres ima negativan utjecaj i na funkcioniranje mozga, upozorava mag. psihologije Janja Teglović.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:35

Vježbe mozga | Video: Pixsell/Matija Habljak

- Otkriveno je da kronično izlaganje visokim razinama hormona koje organizam otpušta za vrijeme stresnih situacija, smanjuje sposobnost stvaranja novih veza između moždanih stanica. To utječe na smanjenje moždanog tkiva, posebno u dijelovima mozga koji su zaduženi za pamćenje, učenje i emocionalno funkcioniranje osobe, što dovodi do smanjene sposobnosti koncentracije, planiranja i razmišljanja - upozorava psihologinja.                           

Razgibavanje mozga

suočavate na zdrav način, možete sačuvati mentalno zdravlje i spriječiti negativne posljedice, kaže Teglović. Predlaže nekoliko vježbi za razgibavanje i održavanje dobrog funkcioniranja mozga.      

- Obavljajte uobičajene radnje na nove načine, primjerice upotrijebite slabiju ruku u izvođenju radnji pri kojima se koristite jačom. Slabijom rukom se češljajte, perite zube, odijevajte, hranite, telefonirajte i birajte programe na daljinskom upravljaču. U početku će biti naporno, jer se mozak mora snažno koncentrirati, ali u tome i jest stvar. Svakog dana postajat ćete sve spretniji, jer će se razvijati dio mozga koji nadzire pokretanje slabije ruke - kaže Teglović.

Sljedeća vježba uključuje obavljanje dobro poznate radnje zatvorenih očiju. 

- Odijevajte se, navucite majicu, zakopčajte se, umivajte se i perite zube, prstima potražite sapun, šampon, pastu, četkicu i ručicu slavine, sve zatvorenih očiju - savjetuje psihologinja. Dodaje da je korisno i promijeniti redoslijed obavljanja poslova. 

Nove aktivnosti

- Mnoge stvari činimo automatski, bez razmišljanja, jer su nam ušle u naviku. Ako se prvo odijevate, a onda umivate, iduće jutro krenite prvo s umivanjem. Uz ovaj tip vježbi, izaći ćete iz mentalnog kolosijeka i potaknuti mozak da se neškodljivo napregne - kaže Teglović.

Savjetuje i promijeniti rutinu uobičajenog kretanja. Posjetite nova mjesta, obiđite neku četvrt u kojoj niste dugo ili nikada bili, pođite u park kojim nikada niste šetali, kupujte u drugom dućanu. Kad idete na uobičajena mjesta, putujte do njih novom rutom. Nemate li vremena za nešto drugo, koračajte suprotnom stranom ulice od one kojom obično prolazite - kaže Teglović.

Savjetuje i isprobati nove aktivnosti. Čitajte novine ili rubrike koje vas inače ne privlače. Pozabavite se temama o kojima malo znate i dok čitate spajajte nove podatke s otprije poznatima. Upišite se na tečaj stranog jezika ili kuhanja. Svako novo učenje, nova spoznaja i sposobnost povoljno će se odraziti na građu i funkciju vašeg mozga, kaže psihologinja Teglović.  

Savjeti za brain fitness neurologinje Vide Demarin

Zapamtite riječi nove pjesme - Odaberite pjesmu koja vam se sviđa, a čije stihove ne znate. Poslušajte pjesmu onoliko puta koliko je potrebno da zapišete sve stihove. Zatim naučite pjevati stihove uz pjesmu. Nakon što ste naučili stihove napamet odaberite novu pjesmu. Razvijanje boljih navika pažljivog slušanja pomoći će vam u razumijevanju, razmišljanju i sjećanju. Kada se fokusirate, otpušta se neurotransmiter acetilkolin, kemijski prijenosnik informacije u  mozgu koji omogućava plastičnost mozga i oživljava sjećanje.

Potpisujte se suprotnom rukom - Mozak treba stalno poticati i “vježbati”, dajući mu nove zadatke. Ti poticaji mogu biti nešto sasvim jednostavno - potpisivanje suprotnom rukom ili kopčanje gumba lijevom rukom.

Posjetite muzej - Otiđite muzej ili neko drugo mjesto koje vas zanima i pridružite se vođenim turama. Kada dođete kući pokušajte rekonstruirati turu razgledavanja popisujući što ste vidjeli, uključujući opis svega čega se sjećate. Tako poboljšavate funkcije mozga.

Naučite svirati neki instrument - Ako ste razmišljali o učenju sviranja nekog instrumenta, vrijeme je za to! Sviranje instrumenta pomaže vam vježbati puno međusobno povezanih dijelova mozga, uključujući slušanje, kontrolu profinjenih pokreta, i prijevod pisanih nota u muziku.

Koristite stepenice i parkirajte se na najudaljenijemu mjestu - Takav oblik vježbi nije samo dobar za vaš mozak nego i za cijelo tijelo, što dokazuje sve veći broj znanstvenih radova. Zašto? Kardiorespiracijske vježbe i aktivnosti smanjuju rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih problema – svih znanih kao faktora rizika za razvoj  Alzheimerove bolesti. A ove aktivnosti poboljšavaju i protok krvi u mozgu i smanjuju opasnost od sužavanje krvnih žila mozga. 

Okrećite oči gore-dolje/lijevo-desno - Kako biste lakše zapamtili nešto bitno, pomičite oči u dva suprotna smjera (gore-dolje ili lijevo desno) 30 sekundi. Ova mala vježba pomaže združiti dvije polutke mozga. Kada obje polutke dobro komuniciraju, bolje i lakše primate određene vrste informacija.

Kratko odspavajte tijekom dana - Dok spavate vaš mozak sortira, objedinjuje i pohranjuje informacije i sjećanja akumulirana tijekom dana -  zato je osam sati sna noću važno. No, i samo šest minuta sna jednako je vrijedno koliko i spavanje noću za kratkoročno prisjećanje. 

Družite se - Biti okružen ljudima smanjuje rizik razvoja demencije. Bitno je da ste okruženi ljudima s kojima se osjećate ugodno i koji vas stimuliraju i pokreću. Ljudi koji su fizički ili emocionalno izolirani izloženiji su depresiji i depresivnom ponašanju. Učlanite se, primjerice, u neki klub (planinarsko udruženje, plesni centar, umjetnička skupina...)

Igrajte se - Izvrsna vježba je i igranje s Rubikovom kockom. Rješavajte križaljke i druge enigmatske zadatke, u posljednje vrijeme sve popularniji sudoku.

Stojite na jednoj nozi - Pokušajte što dulje ( barem 30 sekundi) stajati na jednoj nozi, zatvorenih očiju. Postepeno produljite vrijeme, što dulje - to bolje!