Vječita pitanja koja vas muče, a do sada niste znali odgovor

U ljudskom tijelu i na njemu živi otprilike 200 vrsta “životinjica”, od kojih je 80 u ustima, bio bi kratak i prilično netočan odgovor na vječno pitanje o tome koliko imamo “podstanara”. No naše tijelo u prosjeku luči od stotinu milijardi do stotinu bilijuna bakterija svaki dan. Svaki četvorni centimetar ljudskih crijeva dom je desetku milijardi mikroba. Desetak milijuna organizama nastanjuje svaki četvorni centimetar ljudskog mesa. 

“Najnaseljeniji” su zubi, grlo i probavni trakt na kojima je gustoća tisuću puta veća nego na koži. Iako se to čini mnogo, izračunato je kako bi količina bakterija na koži prosječnog čovjeka zapravo bila veličine zrna graška.

Mali podzemni radnik gradi veliko carstvo

Krtice jedu gliste te kukce koji žive u zemlji. Koliko će tunela prokopati, ovisi o tlu. Pod livadom bogatom glistama krtica ih prokopa manje nego u kiselom tlu. Tako može zauzeti 7000 četvornih metara tunelima na šest razina u kojima su i “zamke”.

Limunska kiselina i vitamin c "bore" se protiv oksidacije

Rezanjem jabuke otpušta se enzim polifenoloksidaza te se slobodno veže sa sastojcima stanica voća. Uz pomoć kisika iz zraka jabuka oksidira i postaje smeđa. Limun dvojako neutralizira taj proces. Ima mnogo vitamina C, prirodnog antioksidansa, a limunska kiselina usporava tamnjenje jer je limunov sok kiseliji od jabučnog.

Za svaki obrok dobro dođe koja slasna i hrskava osa

Premda se ne čini tako, neke životinje jedu ose. Pticama, tvorovima, medvjedima, jazavcima, šišmišima, lasicama, žabama, štakorima i miševima često su na jelovniku. Pčelarice, jedna od 133 vrste ptica koje se hrane i osama, snažno trljaju njezin žalac o granu ili deblo prije nego što je progutaju.

Bodlje štite plod dok potpuno ne dozre 

Iako je ananas tvrd i bodljikav izvana, životinje uspiju doći do njegove slatke pulpe. Zapravo su ljudi nestrpljivi. Ananas na tržište dolazi dok je nezreo, a životinje ga jedu kada dozre i padne na tlo. Nakon što odleži koji dan, postaje kašast i lako se otvara. 

Ima li još puno, Papa Štrumf? 

Povratak kući s odmora traje znatno kraće nego putovanje na odmor, iako je udaljenost ista, čini se većini ljudi. Znanstvenici vjeruju kako uzrok tomu nije to što na povratku ljudi bolje poznaju rutu, kako se prije mislilo, nego je riječ o različitim očekivanjima.

- Ljudi često pogrešno procijene koliko će im trajati putovanje do odredišta za odmor i krenu vjerujući kako je kraće nego što zaista jest pa ga onda dožive dugim - kaže nizozemski znanstvenik Niels van de Ven sa Sveučilišta u Tilburgu koji je proveo tri istraživanja na 350 ljudi koji su putovali autobusom, biciklom ili gledali snimku čovjeka koji vozi bicikl.

- Na temelju tog osjećaja putnik očekuje da će i povratak biti jednako dug, ali bude kraći od očekivanog - dodaje Van de Ven. Prijašnju tvrdnju kako se povratak ljudima čini kraći zato što poznaju rutu opovrgnuo je američki znanstvenik Michael Roy s koledža Elizabethtown u Pennsylvaniji.

- Osjećaj da se kraće putuje kući nije nestao ni kad su se ljudi s odredišta vraćali drugim putom, koji je jednake udaljenosti. Ne trebate prepoznati rutu kako biste iskusili taj osjećaj - tvrdi profesor Roy.

Odsjecanje glave ipak boli nekoliko sekundi

Istraživanje iz 1983. pokazalo je kako odsijecanje glave boli nekoliko sekundi, ma koliko učinkovita bila metoda. Giljotina je među “najhumanijim” metodama, no dvije, tri sekunde bola ne mogu se izbjeći. U pokusu iz 1905. francuski liječnik zazvao je osuđenika sekundu nakon dekapitacije. Na odsječenoj glavi podignuli su se kapci, a zjenice fokusirale na liječnika.

Žensko kopčanje - ostatak iz prošlosti 

Iako su dešnjaci 90 posto svjetskog stanovništva i lakše im je zakopčati košulju na desnu stranu, samo se muške kopčaju na desnu, a ženske na lijevu stranu. Kad su se u 17. st. pojavili gumbi, nosili su ih samo bogati. Muškarci su se sami oblačili, a sluškinje su oblačile žene pa su gumbi postavljeni tako da im bude lakše.

Salo umjesto pancirne košulje nije rješenje

Trebali smo biti opasno pretili kako bismo bili otporni na metke. Metak od 9 mm može probiti 60 cm ljudskog mesa prije no što se zaustavi. Usto, oštećuje prostorni centimetar tkiva oko svakog centimetra što je probio. Jasno da ga može zaustaviti kost ili može proći kroz tijelo. Čovjek koji bi imao dovoljno sala da zaustavi metak, vjerojatno bi prije umro od koronarnih bolesti.

Uz malu optičku varku nestaje višak kilograma

Ljudsko oko primjećuje oblike ako se objekt pojavljuje u različitim nijansama i bojama. Lakše je uočiti nabore na svijetloj odjeći nego na tamnoj. Zato su u crnoj odjeći obrisi jedva uočljivi i figura izgleda ravna.