Vitamini neophodni u trudnoći trebali bi se unositi zdravom prehranom, a ne suplementima. Izuzetak je folna kiselina koju treba početi piti dok se planira trudnoća
Vitamini u trudnoći: Dodatno uzimati samo folnu kiselinu
Vitamini su organske, uglavnom esencijalne tvari, a to znači da ih organizam ne može sam stvarati, nego ih moramo unositi hranom ili vitaminskim proizvodima, ako ih je liječnik odobrio. Izuzetak su vitamini E, D i niacin, koje naš organizam može sam sintetizirati. Vitamini u organizmu imaju ulogu katalizatora, a neophodni su za rast ploda i vitalnost organizma.
Vitamin D potpomaže rast i razvoj kostiju i zubi, regulira metabolizam kalcija i fosfora. Namirnice u kojima ima vitamina D su: riblje ulje i meso, mlijeko i mliječni proizvodi, žumanjak, jetrica i kvasac. Preporučljiva dnevna količina za trudnice od četvrtog mjeseca trudnoće je 10 mikrograma.
Vitamin E je izuzetno snažan antioksidans koji uništava štetne radikale i štiti stanične membrane. Ima ga u ulju pšeničnih klica, jajima, avokadu, kelju, paprici, bademima, sjemenkama suncokreta i bundeve. Preporučljiva dnevna količina za trudnice od četvrtog mjeseca je 14 mg. Ipak, kvalitetna prehrana trebala bi odraditi veći dio posla. Uzimanje suplemenata treba ograničiti, tvrde znanstvenici, na folnu kiselinu.
- Nismo našli dovoljno dokaza da svim trudnicama treba preporučiti uzimanje dodatnih vitamina i minerala, osim folne kiseline i vitamina D - napisali su autori nove britanske studije za časopis Drug and Therapeutics Bulletin.
Folna kiselina je izuzetak jer je njezin unos najvažniji prije trudnoće, a većina žena to ne radi, pa je treba piti do 12. tjedna trudnoće. Folna kiselina dokazano smanjuje rizik od oštećenja neuralne cijevi i pojavu drugih ozbiljnih prirođenih nepravilnosti. Nije zanemariv ni njezin blagotvoran učinak na mučnine, povraćanja i slabosti u ranoj trudnoći.
Još jedan nutrijent koji je vrlo važan u trudnoći su omega-3 masne kiseline. Imaju važnu ulogu u sprečavanju nastanka degenerativnih bolesti te povoljno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila. Posljednja tri mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga. Ako trudnica ne jede ribu ili sjemenke i orašaste plodove, postoji opasnost od niskog unosa omega-3 masnih kiselina. Tad se taj unos može upotpuniti uzimanjem suplemenata. Preporučuje se dnevni unos 300 mg omega-3 masnih kiselina.
Tijekom trudnoće potrebno je kontrolirati i razinu željeza u krvi jer se volumen krvi buduće majke poveća za 50 posto, a anemija je vrlo česta pojava. Meso je najbolje iskoristiv izvor željeza, kao i sokovi od tamnog bobičastog voća. Kako bi se željezo bolje apsorbiralo, uz njega je obavezno uzimati vitamin C.
Vitamin C važan je za kosti
Organizmu važan vitamin C jača tjelesne obrambene snage, a posebno je važan za kosti, hrskavice, vezivno tkivo i zube. Osjetljiv je na svjetlost, vrućinu i vlagu, pa namirnice bogate ovim vitaminom treba pažljivo čuvati i najbolje ih je upotrebljavati svježe. Najbogatiji izvori su: nar, crni ribiz, trešnja, limun, naranča, mandarine, kivi, kupus, rajčica i paprika. Preporučljiva dnevna količina za trudnice od četvrtog mjeseca iznosi 500 mg.
Važan vitamin A
Vitamin A pospješuje vid, značajan je za kožu i sluznice te kvalitetu kose. Važan je za razvoj embrija te razvoj živčanog, dišnog i krvožilnog sustava. Može se dobiti iz jetrica, maslaca, sira, ribe, mrkve i kelja. Preporučljiva dnevna količina za trudnice iznosi 800 mikrograma.
B6 pomaže u borbi s mučninama u trudnoći
Namirnice bogate vitaminom B značajne su za opskrbu organizma energijom, imaju važnu ulogu za funkcioniranje živčanog sustava, kao i za rast i razvoj svih stanica. Namirnice bogate ovim vitaminom su: pivski kvasac, nemasna svinjetina, integralni kruh, sojine ljuskice, plava riba (skuša, sardine...). Vitamin B6 pomaže kod mučnina, a nalazi se u bananama, orasima, mahunama...