Sigurna kuća koju vodi Udruga Hera iz Križevaca, djeluje od 26. travnja 2021. godine, a početkom prošle godine preselili su se u novi objekt koji ima kapacitet za smještaj 15 osoba, dvostruko više od starog prostora
SIGURNA KUĆA ZA ZLOSTAVLJANE ŽENE
Visokoobrazovani zlostavljači nasilje provode na sofisticiraniji način, ali jednako bolan za žene
Djelovanje sigurne kuće u Koprivničko-križevačkoj županiji pokazalo je da zlostavljači dolaze iz svih društvenih slojeva, kao i da nedostaje strategija u suzbijanju obiteljskog nasilja, a država ne pruža dovoljnu financijsku podršku udrugama koje su dio mreže sigurnih kuća.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Sigurna kuća na području Koprivničko-križevačke županije, koju vodi Udruga Hera iz Križevaca, djeluje od 26. travnja 2021. godine, a početkom prošle godine preselili su se u novi objekt koji ima kapacitet za smještaj 15 osoba, dvostruko više od starog prostora.
Koprivničko-križevačka županija bila je među zadnjima koje su kroz sustav sigurnih kuća osigurale utočište zlostavljanim ženama. Najveći broj sigurnih kuća nalazi se u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, no danas je njima ispremrežena cijela Hrvatska, pa je čest slučaj da se žrtva smješta u sigurnu kuću na području druge županije.
Zlostavljači iz "uglednih obitelji" samo su sofisticiraniji
Otkako su počeli pružati utočište ženama obiteljskog nasilja, u Heri su osigurali pomoć za 29 žena i 45 djece. Od preseljenja na novu adresu početkom prošle godine zbrinuli su šest štićenica i 17 djece, rekla je Hini predsjednica udruge Marina Švagelj Jažić.
Prosjek duljine boravka u sigurnoj kući do 2022. godine bio je otprilike četiri mjeseca, a nakon toga se udvostručio što Švagelj Jažić ocjenjuje dobrim trendom jer ipak žrtvi treba više od četiri mjeseca da se osnaži i započne novi život.
Što se tiče društvenog sloja i obrazovanja zlostavljača i žrtava, u udruzi nisu uočili obrazac po kojem bi neka skupina bila nasilnija od druge. Jednako zlostavljaju visokoobrazovani, oni koji nose kravate, kao i osobe niže stručne spreme i manje atraktivnih zanimanja.
Najveći broj žena koje su zatražile pomoć ima srednju stručnu spremu, ali to je očekivano s obzirom na to da su brojčano najzastupljenije u društvu.
Sva je razlika u tome, kaže Švagelj Jažić, što visokoobrazovani zlostavljači i oni iz "uglednih obitelji" nasilje provode na sofisticiraniji, ali za žrtvu ništa manje bolan način.
Žene u sigurnoj kući ne dobiju samo krevet, odnosno smještaj, nego im se pruža psihološka, liječnička i svaka druga pomoć. Suradnja s raznim institucijama do sada se pokazala dobrom. Obrazovni sustav izlazi u susret djeci koja nastavljaju školovanje, ali uočen je problem prilikom upisa najmlađih u vrtiće koji ionako oskudijevaju s kapacitetima.
- To nam je za sada najveći problem jer ne raspolažemo s dovoljno novca da bismo djeci osigurali smještaj u privatne vrtiće ili za njih angažirali dadilje - ističe Švagelj Jažić.
Mnoge od žrtava u bijegu od zlostavljača daju otkaz na poslu pa ih se u sigurnoj kući obučava za nova zanimanja kako bi lakše pronašle novo zaposlenje i što manje financijski ovisile o partneru.
Na spomen Istanbulske konvencije, koju je Hrvatska ratificirala još 2018. godine, Švagelj Jažić kaže kako joj se čini da taj dokument nisu pročitali upravo oni koji su ga prvi trebali uzeti u ruke - suci i sutkinje, ali i zaposlenici državnih institucija koje bi trebale stati na stranu žrtve.
Država prepušta financiranje europskim fondovima
Grupa stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) u evaluacijskom izvješću ocijenila je da Hrvatska do sada nije poduzela sve potrebno na što se ratifikacijom obvezala.
Prema izvješću, Hrvatska još uvijek ne ispunjava obvezu o jednom skloništu za žrtve obiteljskog nasilja na 10.000 stanovnika, a najveći je problem kod smještaja žrtava u sigurne kuće nedostatak novca.
Nemoguće je baviti se takvim poslom kroz projekte i programe, odnosno tražiti sredstva samo kroz europske socijalne fondove.
- Što će biti kad nam ti fondovi postanu nedostupni? Države tu ne razmišlja unaprijed, a rješavanje problema prepušta vanjskim izvorima sredstava - upozorava Švagelj Jažić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
