Visoki krvni tlak je ubojica br. 1, a čak 90 posto slučajeva moglo bi se prevenirati!

Povišen sistolički krvni tlak smatra se „tihim ubojicom broj 1“ u svijetu i Hrvatskoj, a i dalje nije dovoljno prepoznat i prihvaćen, kako među pacijentima, tako ni među mnogim liječnicima. Uzrok tome leži u niskoj zdravstvenoj pismenosti, ali i utjecaja industrije koja zasipa informacijama koje su često poluistine s ciljem da uvjere liječnika o važnosti propisivanja pojedinih lijekova. U Hrvatskoj više od 50 posto  odrasle populacije ima povišen krvni tlak, što je glavni uzrok smrti zbog povezanosti s kardiovaskularnim, cerebrovaskularnim i bubrežnim bolestima. Iako se više od 90 posto slučajeva hipertenzije može prevenirati, ne postoji nacionalni program koji bi se učinkovito nosio s ovom prijetnjom. Struka i dalje nailazi na prepreke u komunikaciji s onima koji kroje politiku zdravlja, no postoji nada da će se situacija uskoro promijeniti, kaže akademik Bojan Jelaković,  vodeći hrvatski hipertenziolog i istaknuti nefrolog, predstojnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertezniju, dijalizu i transplantacije u KBC Zagreb, s kojim smo razgovarali povodom utrke Zagreb Advent Run, koja ove godine ima za cilj potaknuti građane na svijest o važnosti ranog otkrivanja visokog tlaka i povišenih masnoća u krvi. 

POGLEDAJTE VIDEO: Akademik Jelaković o uspjesima u smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli

Pokretanje videa...

03:39

Zagreb: Panel Risk factor management and public health challenges održan je u sklopu konferencije o hipertenziji | Video: KanalRi

Urtka se održava u nedjelju, 8. prosinca, s početkom u 12 sati, a moto pod kojim će se održati je "Znate li svoj broj", pa akademika Jelakovića prvo propitkujemo o zdravlju: Znate li svoje brojeve i jesu li kod vas masnoće u krvi, krvni tlak i razina šećera u krvi  u poželjnim granicama?

Akademik Bojan Jelaković kaže kako je važno da i zdravstveni radnici vode računa o svome zdravlju, kako bi mogli biti dobar  primjer svojim pacijentima

- Narodna izreka "postolarova djeca hodaju bosa" odražava stvarnost u kojoj mnogi zdravstveni radnici, unatoč tome što propovijedaju važnost prevencije, ne kontroliraju dovoljno često svoje zdravlje. To je isto odraz loše zdravstvene pismenosti koju je nužno mijenjati, kako zbog vlastitog zdravlja, tako i zbog uloge zdravstvenih radnika u životima pacijenata. Pomaci na bolje su već vidljivi, čemu pridonosi i edukativna platforma HealthMed, Hrvatske lige za hipertenziju. Osobno, poznajem svoje brojeve i nastojim ih održavati u zdravim granicama.

ZDRAVI ŽIVOT Evo kako smanjiti kolesterol

Koliko dugo visoki tlak može 'tinjati' neprepoznat i koje su najčešće posljedice takvog stanja? Često se ističe da se otkrije tek kad se pacijenti jave liječniku zbog neke od komplikacija visokog tlaka - s kojim posljedicama se najčešće susrećete u praksi?

Povišen krvni tlak može biti prisutan godinama bez očitih simptoma, a to ne moraju biti ekstremno visoke vrijednosti da bi uzrokovale ozbiljne posljedice. Iako mnogi odmahuju rukom na povišene vrijednosti, smrtni slučajevi povezani s hipertenzijom najčešće su rezultat upravo tih „nevidljivih“ vrijednosti stoga su iz tog razloga ključni redoviti pregledi. U Hrvatskoj ligi za hipertenziju godinama se radi na podizanju zdravstvene pismenosti trajnom akcijom „Lov na tihog ubojicu“, koja je ovogodišnji partner Zagreb Advent Runa. Svi zainteresirani do 30. studenog još se mogu prijaviti na utrku kao trkači ili volonteri, a imaju i jedinstvenu priliku –  Saznati svoj broj!

Koliko je opasno kad imamo 'udružene' rizične faktore – visoki tlak i dislipidemiju, odnosno šećer u krvi?

To je retoričko pitanje, ali odgovor je matematički – oni se ne zbrajaju, oni se množe, a ponekad i potenciraju.

Mnogi smatraju da ključan utjecaj na pojavu povišenog tlaka ima stres, je li to točno? Koliko na njega utječe nezdrava prehrana, pogotovo prehrana bogata prerađenim namirnicama s puno dodane soli, a koliko utjecaja ima manjak tjelesne aktivnosti? 

Uz smanjenje unosa soli, povećanje unosa povrća i voća u prehrani doprinosi kardiovaskularnom zdravlju

U Hrvatskoj ligi za hipertenziju nazivamo ih „demonima“ ili „smrtnim grijesima hipertenzije“ jer su ključni faktori rizika kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti.  Kumulacija ovih faktora povećava opasnost, a svaki je slučaj individualan. Bitno je promijeniti loše navike jer, ako se jedna riješi, druga može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Jedna od najjednostavnijih i najdjelotvornijih mjera, koja ništa ne košta, jest smanjenje unosa soli i prerađene hrane, povećanje unosa povrća, smanjenje porcija i redovita tjelesna aktivnost, poput svakodnevnih šetnji. Unatoč tome, mnogi ne vjeruju u važnost ovih jednostavnih koraka, što im nažalost može nanijeti štetu.

 Kad govorimo o utjecaju prehrane, godinama već upozoravate na prekomjeran unos soli u prehrani, posebno one 'skrivene', u prerađenim namirnicama? Koje vrste hrane su po tom pitanju najmanje poželjne, čega bismo se trebali kloniti ako želimo prevenirati povišeni krvni tlak? 

Hrvatska je postigla značajan napredak u smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli, što je rezultat velike borbe multidisciplinarnog tima i suradnje s industrijom hrane, osobito pekarskom industrijom i PIK Vrbovcem. Iako smo postigli dio cilja, još uvijek smo na polovici puta. Svaka osoba može doprinijeti ovom cilju tako da bira proizvode s manjim udjelom soli, kao i suhomesnate proizvode s manjom količinom soli. Također, postoje zamjenske soli koje sadrže kalij umjesto natrija, a Paška solana ponosno nudi sol s 50 posto  manje natrija u svom asortimanu. Iako su to važni uspjesi, čini se da društvo ne prepoznaje dovoljno važnost ove borbe, kao što je slučaj s nagradama za sport ili znanje, koji više slave uspjehe pojedinaca.

Koje su preporučene dopuštene količine unosa soli na dan - čini mi se da se stav WHO oko toga u zadnje vrijeme dodatno promijenio i da je s nekadašnjih 5 grama, granica spuštena na 3 do 5 grama? kako ocijeniti koliko je to, kad ne znamo kolikosoli unosimo s prerađenom hranom? 

Idealno bi bilo ne dosoljavati hranu, jer većinu potreba za solju dobivamo iz hrane, kaže akademik Jelaković

- Preporučeni dnevni unos soli je 5 grama, što bi bilo pravo postignuće kada bismo to postigli. Ponekad zbunjuju brojevi poput 2, 3 ili 5 grama, jer natrij nije isto što i kuhinjska sol, pa je važno pažljivo čitati etikete i povećati zdravstvenu pismenost. Idealno je ne dosoljavati hranu, jer većinu potrebne soli dobivamo iz hrane, ali promjene navika zahtijevaju postepeni pristup. Također, trebalo bi izbjegavati dodatno soljenje hrane ako se koriste dodaci poput kocki za juhu, jer oni obično sadrže 50 posto soli. Bilo bi korisno da proizvođači ovih dodataka postanu partneri u smanjenju unosa soli jer potrošači sve više traže zdravije opcije.

MOŽDA VAM BAŠ TO TREBA Ovo je 10 promjena u tijelu kad prestanete jesti crveno meso

 Što pokazuju zadnja istraživanja oko toga jesu li građani usvojili neke od tih preporuka - jesmo li smanjili unos soli i za koliko?Koliko bismo ga još trebali smanjiti?

- Kroz ustrajnu borbu, unatoč početnoj nedostatnoj podršci resornog ministarstva, postignut je značajan uspjeh u smanjenju unosa kuhinjske soli za oko 3 grama dnevno na populacijskoj razini. Ovaj pad povezan je sa smanjenjem tlaka za oko 2 mmHg, što, iako se može činiti malim brojkama, izravno doprinosi smanjenju opće, odnosno prijevremene, i kardiovaskularne smrtnosti prema znanstvenim dokazima. Uspjeh je ostvaren brže nego u brojnim razvijenijim zemljama, a posljednji pomaci u Ministarstvu zdravstva pružaju nadu da će se podrška povećati, čime će borba za zdravlje stanovništva biti osnažena i ubrzana.

 U kontekstu Zagreb Advent Run-a nije naodmet podsjetiti da važnu ulogu u prevenciji visokog tlaka, hiperdislipidemije i povišenog šećera ima i redovito kretanje – koliko aktivnosti dnevno ili jedno je poželjno da bismo očuvali zdravlje?

Kao ljudska vrsta, nismo stvoreni da većinu vremena provedemo sjedeći, kaže akademik  

- Sjedilački način života predstavlja veliki problem jer kao ljudska vrsta nismo stvoreni da provodimo većinu vremena sjedeći. U Hrvatskoj ligi za hipertenziju snažno naglašavamo važnost kretanja jer je redovita tjelesna aktivnost ključna za očuvanje zdravlja. U tom kontekstu, ovogodišnje izdanje Zagreb Advent Run utrke jedinstveno je zbog partnerstva s nacionalnom kampanjom „Znaš li svoj broj?“ jer za cilj ima povećati svijest ljudi o važnosti svakodnevnog kretanja i brige o vlastitom zdravlju.