Vilino kolo: Prirodni fenomen u kojem gljive mogu rasti u krug

Inače Juraj Vucić živi u Svilaju u Bosanskoj Posavini i kaže da mu se krug u dvorištu pojavljuje već deset godina. Nanizali su se komentari, i dok su neki članovi grupe Ideje za dvorišta govorili kako je to krug u kojem su vile plesale te da se u narodu smatra svojevrsnim upozorenjem na prijeteće zlo, ovaj prirodni fenomen ima i znanstveno objašnjenje.

- Fotografiju navedenog vilinog kola imao sam osobno priliku vidjeti prilikom objave na Facebooku. I da, riječ je o takozvanom vilinskom kolu, koje nije rijetkost u svijetu gljiva i javlja se kod više rodova i pojedinih vrsta gljiva unutar tih rodova. (Agaricus- pečurke, Marasmius-klinčaci, Lepiste-koturnice, Calocybe-đurđevače i još mnoge druge) – kazao nam je Branko Bartolić, predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza.

POGLEDAJTE VIDEO: Svojim je rukama sagradila kuću od blata

Pokretanje videa...

01:17

Goran Gregl živi u kući od gline u Blatuši kraj Siska. | Video: 24sata/pixsell

Od pamtivijeka, od kad je ljudi i svijeta, kaže Bartolić, tajanstveni život gljiva izazivao je kod čovjeka posebnu pažnju.

- Kako bi objasnili nastanak i specifičan izgled gljiva često se ulazilo u mistiku, pa se to pripisivalo raznim vradžbinama. Plodna podzemna tijela u obliku gomolja, te sva ona koja u većini slučajeva rastu nama vidljiva, odnosno iznad površine zemlje, povezivala su se sa zmijama, žabama, zlodusima i zmajevima te nimfama (oreade, drijade), gnomima, grmljavinom, munjama i mjesecom, čarobnjacima, vješticama, trovačima, bramanima, šamanima, druidima, a također i s vragovima, satirima i na koncu sa smrću – piše Bartolić u svojoj knjizi koja je trenutno u pripremi te dodaje da mnogi nazivi gljiva ukazuju na tu povezanost. 

Tako poznajemo gljive kao što su prsti mrtvaca, vještičji maslac, ludara (vražja gljiva), Inonotus drijade (vražja urna), Marasmius oreades (vilin klinčac), te Judino uho i Vještičino srce.

A što znanost kaže o vilinom kolu? Kako ono nastaje? 

Naime, vilina kola nastaju iz jedne spore iz koje se razvijaju podzemne tvorevine, takozvane hife. Svaka napreduje na svoju stranu svijeta, formirajući krug. S vremenom hife, koje tvore micelij, odumiru no svake godine se iznova obnavljaju te na površini rastu novi plodovi koji tvore krug. 

- U ovom slučaju radi se o vrsti znanstvenog naziva Marasmius oreades, odnosno Vilin klinčac, koja se gotovo uvijek pojavljuje u vilinim kolima. Takva kola se obično javljaju na otvorenim prostorima kao što su livade i pašnjaci te travnjaci, na dobro humusno bogatim tlima, a može se primijetiti da je micelij gljiva vezan uz nisko raslinje koje sama gljiva dodatno obogaćuje svojom vezom s tim raslinjem. Može se primijetiti da je trava u tim krugovima bogatija i jače je tamnozelene boje – pojašnjava te dodaje da gljive u takvoj jedinstvenoj formaciji godinama rastu na istom mjestu te da se krugovi proširuju.

MARIJA VIČEVIĆ: OPREZ JE NAJVAŽNIJI 'Gljive mogu biti kobne. Spasila sam već najmanje 40 života... '

- To uzrokuje odumiranje micelija u centru, te stvaranje novog micelija, koji proširuje krug. Često puta se događa da se micelij ne formira potpuno u krug pa govorimo o prekinutim krugovima u kojima na nekim mjestima gljive ne rastu – objašnjava dodajući da je nemoguće izmjeriti veličinu kruga koji se proširio i na neke površine koje nisu livade, pašnjaci i travnjaci, jer se i na tim površinama krug izgubi odumiranjem micelija.

Dakle, iako se u vrtu Juraja Vucića vilinsko kolo pojavljuje već desetak godina, treba reći da ništa nije vječno, pa ni vilinski krugovi, koji se ne mogu odseliti jer egzistiraju na istom mjestu dok postoje uvjeti za razvijanje novog micelija, kazao je. Na upit rastu li u tim krugovima isključivo jestive ili i otrovne gljive, odgovara:

- Kao što je nama poznato, u vilinim kolima se obično javljaju jestive vrste gljiva, jer do današnjeg dana nemamo podatke da se i otrovne vrste javljaju u takvoj formi. Ponekad se neke otrovne vrste pojave u nekim nizovima, ali to nisu kola.