Zbog porasta temperature mora u posljednja tri desetljeća australski je Veliki koraljni greben izgubio više od polovice svojih koralja, pokazalo je istraživanje australskih znanstvenika
Veliki koraljni greben je u 30 godina izgubio 50 posto koralja
Rekordno visoke temperature potaknule su masovno izbjeljivanje koralja tijekom 2016. i 2017..
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Najveći se gubitak dogodio u plitkim i dubljim vodama među gotovo svim vrstama, osobito kada je posrijedi njihova razgranatost - rekao je suautor studije, profesor Terry Hughes iz ARC Centra izvrsnosti za istraživanje koraljnih grebena koji djeluje pri sveučilištu James Cook iz Queenslanda.
U priopćenju Centra stoji da su na tako golem gubitak koralja "najviše utjecale rekordne temperature koje su izazvale masovno izbjeljivanje u 2016. i 2017. godini, kada je uništena gotovo polovica koralja. Neuobičajeno visoke temperature morske vode bile su posljedica iznimno snažnog El Niña u razdoblju od 2015. do 2016., potaknutog globalnim zatopljenjem."
- Zdrava populacija koralja ima na milijune mladih koralja, a rezultati našeg istraživanja upućuju na to da su sposobnost oporavka i otpornost Velikoga koraljnog grebena znatno ugroženi u usporedbi s njegovim stanjem iz 1995. godine - rekao je glavni autor studije dr. Andy Dietzel.
Autori studije ističu da je "hitno potrebno prikupiti što više podataka o demografskim trendovima koralja", upozoravaju da "više nema vremena za gubljenje" te da treba "što prije i u što većoj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinova."
Veliki koraljni greben prostire se uz obalu Queenslanda na sjeveroistoku Australije. Dugačak je 2300 kilometara i čine ga tisuće grebena i stotine otoka s više od 600 vrsta tvrdog i mekog koralja. Istodobno je dom mnogim vrstama riba i mekušaca, morskim zvijezdama, kornjačama, dupinima i morskim psima te zbog visoke razine bioraznolikosti predstavlja jedan od najsloženijih ekosustava na svijetu.
Poznato je da su koraljni grebeni pravi rasadnik, uzgajalište i hranilište brojnim morskim organizmima, a važni su i jer utječu na smanjenje obalne erozije. Na taj se način staništa morskih organizama štite upijanjem elemenata iz mora.
Znanstvenici upozoravaju i da će njihov nestanak utjecati na smanjenje ribljeg fonda i produktivnost ribolova u ovom dijelu Australije.
Rezultati studije objavljeni su 12. listopada u časopisu Proceedings of the Royal Society B, u kojoj se trenutačno stanje Velikoga koraljnog grebena, najvećega koraljnog sustava na svijetu upisanog 1981. godine na UNESCO-ov popis zaštićene prirodne svjetske baštine, uspoređuje sa stanjem iz 1995. godine.