Uzgojite aroniju sami i uživajte blagodatima brojnih vitamina

Ova danas sve popularnija biljka bila je poznata još američkim starosjediocima, a korištena je i kao lijek za zdravstvene tegobe prouzrokovane radijacijom nakon nuklearne nesreće u Černobilu. Aronija je listopadna, grmolika biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike, a navodno je bila poznata još Indijancima. Upotrebljavali su je kao hranu i lijek.

Zašto uzgajati aroniju?

Zapravo, aronija je odlična za uzgoj jer nema prirodnih neprijatelja pa je nema potrebe tretirati pesticidima i to je čini pogodnom za ekološku proizvodnju. Ljudi je često uzgajaju kao ukrasnu biljku zbog lijepih plodova ni ne znajući koliko je ona zapravo zdrava i korisna. Danas su dobro poznata brojna ljekovita svojstva ove lijepe grmolike biljčice. Sama biljka je nevjerojatno otporna. 

Naime, može izdržati zimu i do - 47 Celzija te je otporna na mraz pa se i naziva sibirskom aronijom. Uz to, otporna je i na sušu, zagađenje i kukce. 

Plodovi dugo mogu ostati na grmu i ne pokvariti se pa su bili odličan izvor hrane. Plodove bi sušili, mljeli, miješali sa životinjskom mašću i mesom te tako jeli ili su pak čuvali sušene plodove i upotrebljavali ih kao hranu za zimu.

Ljekovita svojstva

Znali su i za njena mnogobrojna ljekovita svojstva. Koristili su je kao lijek za želučane i crijevne tegobe, a njene listove i koru su sušili te pripremali čaj kojim su zaustavljali krvarenja. Prvi spomen aronije u Europi bio je 1816. u Ukrajini. U Europi se do početka 20. stoljeća uzgaja isključivo kao ukrasna biljka. 

Prvu uzgojnu sortu stvorio je ruski biolog i pomolog Ivan Vladimirovič Mičurina još krajem 19. stoljeća. Uzgojio je više hibrida aronije i jarebike. U Hrvatskoj se biljka uzgaja oko 7 godina, no broj proizvođača stalno raste.

Poželite li sami uzgojiti aroniju, nećete imati previše problema. Uspjet će gotovo svugdje, no najbolje joj odgovaraju vlažna tla. Dobro bi bilo izbjegavati pješčana tla, dok su tla s velikom količinom podzemne vode sasvim u redu.

Na takvom tlu neće uspjeti klasične vrste poput jabuka, no aronija s time nema problema. Aronija je biljka koja je jako zahvalna jer održavati je gotovo i ne treba i uspješno će je uzgojiti svaki laik. Njena otpornost na hladnoću, mraz i sušu gotovo je nevjerojatna. 

Obrada aronije

Plodovi dozrijevaju od početka do sredine kolovoza i najčešće dozru svi u isto vrijeme pa je potrebna samo jedna berba. Nakon berbe važno je odmah preraditi proizvode jer ne mogu dugo stajati, dok smrznuti mogu potrajati do dva tjedna.

Aronija ima iznimno visok antioksidativni učinak (mnogostruko viši od borovnice ili primjerice crnog ribizla), odnosno sprječava stvaranje štetnih slobodnih radikala u organizmu.

Sto grama zrelih plodova aronije sadrži 16 100 ORAC jedinica dok je dnevna doza potrebna za zaštitu tkiva od 3000 do 5000 ORAC jedinica. Odlična je preventiva za zaštitu od malignih bolesti dok je znanstveno dokazano da ubija maligne stanice mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre.

Dobrobiti aronije

Sadrži preko 300 aktivnih spojeva pa je zasigurno jedna od najzdravijih biljaka na svijetu, barem za ljudski organizam. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente - C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom. 

Poboljšava cirkulaciju, regulira kolesterol i trigliceride u krvi, snižava krvni tlak, pomaže kod migrene, blagotvorno djeluje na sluznicu i želudac, poboljšava rad žući i jetre te podiže imunitet.

Najbolja stvar jest da je sigurna za konzumaciju i za trudnice i za djecu od navršene godine dana starosti. Trudnicama čak može pomoći pri ublažavanju mučnine.

Jača cirkulaciju i zaustavlja demenciju

Aronija poboljšava cirkulaciju u krvnim žilama glave te pomaže kod glavobolje i migrene, a zaustavlja i razvoj ateroskleroze te stvara snažnu zaštitu od pojave demencije i nastanka Alzheimerove bolesti. 

Usporava starenje i nastanak bora

Visoka razina antioksidansa u aroniji sprečava stvaranje slobodnih radikala i degeneraciju zdravih stanica u tijelu, ali i osvježava kožu, usporava starenje te nastanak bora i strija.

Čisti krv i smanjuje loš kolesterol

Aronija popravlja krvnu sliku i čisti krv, smanjuje loš kolesterol i regulira razinu šećera u krvi. Aronija također popravlja vid i smanjuje proširene vene. 

Hladno prešani sok

Od kilograma bobica aronije obično ćete dobiti oko  0,7 litara soka, a ponekad i manje. Nakon što voće sazre, najbolje je zamrznuti ga. No jednom odmrznuto voće nemojte ponovno zamrznuti. Zamrzavanje nema negativan utjecaj na kvalitetu soka, jer je poznato da aronija jako dobro podnosi niske temperature.

Bobice će nakon odmrzavanja postati još sočnije nego kada su svježe. Najbolje je prešati odmrznutu aroniju  ili koristiti stroj za mljevenje mesa da bi dobili pravi domaći  hladno prešani sok. Preporučuje se da ne dodajete konzervanse niti sladila. Sok možete razblažiti vodom. 

Kako piti sok od aronije?

Preporučena dnevna doza svježih bobica je 300 grama. Čisti, hladno prešani sok od aronije pije se u količini od 1 do 3 čašice za rakiju dnevno.

Za zdrave ljude preporučena doza je samo jedna čašica ujutro na prazan želudac ili nakon doručka ako osjetite da vam sok teško pada na želudac. Ljudi koji su skloni obolijevanju trebali bi piti jednu čašicu pola sata prije svakog obroka.

Recepti s aronijom:

Sirup od aronije

Sastojci: dva kilograma bobica aronije, 800 g šećera, litra vode, jedan svježe cijeđeni limun 

Priprema: U zdjelu vode dodajte šećer i stavite na štednjak dok ne zavrije. Kad voda proključa, dodajte 2 kg svježeg voća. Stalno ga miješajte dok smjesa ne počne kuhati.

Dok miješate  sirup, pritisnite bobice tako da otpuste što više soka. Kada se postigne točka ključanja, potrebno je pričekati nekoliko minuta, a zatim izvaditi sirup i pustiti da se ohladi. Procijedite  sadržaj i vratite ga na štednjak da zavrije još jednom.

Nakon što proključa maknite poklopac i dodajte jedan cijeđeni limun. Promiješani sok  ulijte u staklene boce koje ste prethodno sterilizirali i zatvorite boce. Čuvajte  na  tamnom i hladnom mjestu  te  pijte po potrebi. Ako želite, razrijedite ga s malo vode.

Salata od aronije i špinata

Sastojci: 2 žlice jabučna octa, avokado, 125 ml nasjeckanog krastavca, 125 ml bobica aronije, 2 žlice soka od jabuke, 2 čajne žličice aronije, čajna žličica soli, čajne žličice meda, češanj češnjaka, 125 ml maslinova ulja, svežanj listova špinata, 125 ml usitnjenih mrkvi

Priprema: U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i dvije čajne žličice bobica aronije.

Marmelada od aronije

Sastojci: 2 kg aronije, 1,5 kg šećera 

Priprema: Šećer prelijte s pola litre vode i stavite kuhati. Kada se napravi sirup, dodajte oprane aronije i nastavite s kuhanjem neprestano miješajući, dok se ne stvori jednolična masa.

Vruć pekmez ulijte u zagrijane staklenke, zatim ih vratite u mlaku pećnicu da se stvori korica. Kada se pekmez ohladi, zatvorite staklenke. 

Smoothie od aronije

Sastojci: 1/4 šalice sušenih aronija bobica koje su se prethodno namakale u vodi, konzerva punomasnog kokosova mlijeka, šalica vode i leda, žličica kakaa (može i ne mora), žličica cimeta (može i ne mora), mala kruška koja će smanjiti oporost bobica

Priprema:Pomiješajte sve sastojke i stavite ih u blender. Ako želite, možete koristiti dvije šalice drugih vrsta mlijeka (bademovo na 
primjer) i šalicu leda.

Čaj od listova aronije

Sastojci: lišće aronije

Priprema: Lišće prvo dobro osušite na zraku, a potom isjeckajte. Ako ste već kupili sušeno lišće, uzmite punu jušnu žlicu lišća i prelijte ga vrelom vodom. Ostavite da stoji 10 minuta te potom zasladite medom i limunom po želji. Pijte najviše tri šalice na dan.