Problem nazvan apokalipsa insekata je poput slagalice. Znanstvenicima još uvijek nisu poznati svi dijelovi, tako da nemaju uvid u složenost i veličinu problema kako bi došli do rješenja
DAJTE SVOJ DOPRINOS
Upozorenje znanstvenika: Bube nam umiru smrću tisuću rezova
Svjetska populacija vitalnih insekata prolazi kroz 'smrt tisuću rezova', rekli su vodeći svjetski stručnjaci za insekte. Klimatske promjene, insekticidi, herbicidi, svjetlosno zagađenje, invazivne vrste i promjene u poljoprivredi uzrokuju gubitak od 1 do 2% insekata godišnje, rekao je entomolog sa Sveučilišta Connecticut David Wagner.
POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li pčele zamijeniti roboti?
Pokretanje videa...
01:28
On je vodeći autor 12 studija objavljenih u Zborniku Nacionalnih akademija znanosti, na kojima je radilo 56 znanstvenika iz cijelog svijeta.
Problem, koji se ponekad naziva apokalipsa insekata, je poput slagalice. Znanstvenici kažu da još uvijek nisu poznati svi dijelovi, tako da nemaju uvid u složenost i pravu veličinu problema kako bi smislili neki način da se umanji ili potpuno suzbije izumiranje insekata.
Wagner smatra da se prvo treba ustanoviti je li stopa izumiranja insekata veća nego kod drugih životinjskih vrsta.
- Postoji ozbiljan razlog za brigu jer su insekti meta napada insekticida, herbicida i svjetlosnog onečišćenja. Stvari su još gore time što ljudi u mnogim slučajevima mrze insekte, iako oprašuju biljke koje proizvode hranu te su presudni za prehrambeni lanac, a rješavaju se i otpada - objasnila je koautorica i entomologinja sa Sveučilišta Illinois May Berenbaum, dobitnica Nacionalne medalje za znanost za CBS News.
- Insekti su materijal od koje je satkana majka priroda i drvo života - rekao je Wagner.
- Dvije dobro poznate vrste insekata - medonosne pčele i leptiri Monarch - najbolje ilustriraju probleme i pad broja insekata - dodao je. Broj medonosnih pčela dramatično opada zbog bolesti, parazita, insekticida, herbicida i nedostatka hrane.
Nedostatak kiše zbog klimatskih promjena uzrokuje nestajanje biljke mlječike kojom se leptiri hrane, a zbog krčenja zemlje je sve manje i drugih biljaka i korova neophodnih za prehranu leptira.
- Stvaramo divovsku biološku pustinju - rekao je.
Broj medonosnih pčela je čak niži i od 'kritične' razine od 30 tisuća, koliko ima leptira monarha.
- Novi znanstveni radovi ne donose nepoznate podatke, ali pokazuju veliku, ali nepotpunu sliku problema koji napokon počinje privlačiti svjetsku pažnju. Znanstvenici su identificirali milijun vrsta insekata, dok ih vjerojatno još 4 milijuna još treba identificirati - rekao je Berenbaum.
Entomolog sa Sveučilišta Delaware Doug Tallamy, koji nije sudjelovao u istraživanju, rekao je kako znanstveni radovi pokazuju 'u kojem smjeru je svijet išao u posljednjih 30 godina trošeći milijarde dolara tražeći nove načine za ubijanje insekata te ulagao samo sitniš u njihovo očuvanje'.
- Dobra vijest je da, osim globalnih klimatskih promjena, svaki čovjek može dati svoj doprinos u zaštiti i očuvanju insekata - rekao je Tallamy.
Pčelama će pomoći sadnja cvijeća koje ih privlači, kao lavanda, neven, suncokret, pelargonija, ružmarin ili fuksija. Također, veliki napredak bi bio kad čovjek ne bi 'zgazio' svakog insekta na kojeg naiđe.
Sadnja voćki isto ima pozitivan utjecaj na količinu pčela, ipak pčele oprašuju cvijeće iz kojeg se kasnije razvije plod. I na kraju, kupnjom od domaćih proizvođača meda se podupire njihov rad pa i pčele, koje su neophodne za proizvodnju niza proizvoda poput meda, voska, propolisa i saća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
