Umor ubija produktivnost i koncentraciju djeteta

Današnji osnovnoškolci i srednjoškolci spavaju po sat vremena manje od njihovih vršnjaka prije 30 godina, tvrde brojni američki znanstvenici. Čak i vrtićka djeca, dodaju, spavaju pola sata kraće nego što su prije običavala. Uzroci su ovakvih statistika najčešće: raspored prenatrpan aktivnostima, preteški domaći zadaci, variranje vremena odlaska na počinak, gledanje televizije, igranje kompjutorskih igara i slično, navode stručnjaci. S obzirom da se dječji mozak razvija do 21. godine te se taj proces većinom odvija preko noći, ovaj gubitak jednoga sata može nanijeti puno više štete djeci nego odraslima. Zbog manje spavanja smanjuje se radna učinkovitost i fokusiranost u školi, poljuljana je emocionalna stabilnost, a povećava se i mogućnost razvoja pretilosti. Dijete koje pohađa šesti razred, a spava po jedan sat kraće, imat će mentalnu izvedbu djeteta koje ide u četvrti razred, ističu stručnjaci sveučilišta u Tel Avivu. Odnosno, objašnjavaju, gubitak samo jednoga sata spavanja jednak je gubitku dvije godine mentalne zrelosti i razvoja. Važno je, stoga, uvesti jednaku rutinu odlaska na počinak, izbjegavati TV, računalo, teške obroke i preintenzivne aktivnosti prije spavanja, kažu stručnjaci.

DRIJEMANJE NIJE POTPUNO RJEŠENJE
Popodnevno drijemanje ne djeluje onako kao što se smatra, tvrde američki znanstvenici. Dvosatno drijemanje, objašnjavaju, razbuđuje jednako kao doza od 150 mg kofeina, no ono uopće ne popravlja manjkom sna narušene intelektualne sposobnosti.  

PREMOTIVIRANOST
Motivirani će učenici nerijetko žrtvovati san zbog učenja. No to će im se često vratiti u obliku depresije i stresa.

VIŠAK HORMONA STRESA
Nakon samo nekoliko dana kraćega sna mozak započne proizvoditi višak hormona stresa, kortizola.