Kroz novi projekt tri hrvatske bolnice specijalisti su od britanskih kolega naučili novu metodu hemodijalize, a u splitskom KBC-u su je u četvrtak prvi primijenili kod pacijentice
U Splitu prvi u Hrvatskoj proveli novu metodu dijalize: 'Nema reza i udobnije je pacijentima'
Hemodijaliza je postupak kojim se ljudima sa zatajenjem bubrega uz pomoć aparata omogućuje odstranjivanje otpadnih tvari iz krvi. Provodi se i do triput na tjedan, a u prosjeku traje oko četiri sata.
POGLEDAJTE VIDEO: Ivanov prvi rođendan bez dijalize
Pokretanje videa...
Preduvjet za to je postavljanje centralnog venskog katetera koji kod mnogih oboljelih izaziva različite tegobe i komplikacije. Stoga su u svijetu prije pet godina stručnjaci osmislili drugačiju metodu koja omogućuje pristup i izmjenu krvi.
- Riječ je o hemodijalizi punkcijom endovaskularno oformljene arteriovenske fistule (endo AVF). Novost metode je u tome da nije potrebna operacija već se radi endovaskularno i to na način da se kroz male krvne žile nadlaktice ili podlaktice, ovisno o anatomiji, postavi jedan kateter u venu, a drugi u arteriju. Ti su kateteri iznimno maleni i nema reza ni operacije, a zahvat se provodi u lokalnoj anesteziji. Na taj način umjetno stvaramo put između arterije i vene. Do sad se to radilo tako da kirurg fizički otvara mjesto i reže venu te je spaja je na arteriju, a mi radimo mali otvor na arteriji i veni pa tlak krvi stvori kanal. Treba nekoliko tjedana da se to epitelizira, i pacijent je spreman za dijalizu - objašnjava doc. dr. Ivane Štula, spec. intervencijske radiologije u KBC Split.
Taj su zahvat u zagrebačkoj Vinogradskoj te na riječkom KBC-u već napravili kod svojih pacijenata, a splitska pacijentica (34) koja je bila na zahvatu 22. rujna u četvrtak je prva u Hrvatskoj uspješno obavila prvu dijalizu.
- Prednost ove metode je višestruka jer možemo koristiti više vena, a za pacijente je daleko udobnije jer na dijalizu idu i triput na tjedan, pa im ovo olakšava. U konačnici je tu i estetska dimenzija budući da se vene neće promijeniti ni povećati kao kod klasičnih kirurških fistula. Naime, kirurške fistule su često problematične i uz moguće komplikacije, dok se ova metoda pokazala boljom jer ima vrlo mali rizik i visoku stopu uspjeha - kazala je dr. Štula ističući kako će na prve dijalize uskoro i pacijenti u Zagrebu te Rijeci, no još se ne zna u kojem će trenutku ova metoda postati metodom izbora liječnika.
- Kriteriji za odabir bolesnika na kojima ćemo napravit zahvat vrlo su strogi. Primjerice, ova pacijentica je imala dobru anatomiju te su se žile i vene vrlo brzo priviknule, od širine do protoka u veni. Prije toga je imala centralni venski kateter preko kojeg se dijalizirala, pa joj je sada puno lakše - nastavila je dr. Štula.
Za odabir odgovarajućih kandidata uz anatomske predispozicije i vaskularni prikaz krvnih žila liječnici uzimaju u obzir niz parametara.
- U Splitu u ovom trenutku imamo još dva do tri kandidata, a u trenutku kad ovo bude metoda izbora, vjerujem da će potencijalno pomoći mnogima - zaključila je dr. Štula.
Prema procjenama HZJZ-a, u Hrvatskoj oko 300 000 ljudi ima neki oblik bubrežne bolesti, a Hrvatski regista nadomještanja bubrežne funkcije bilježi kako oko 500 novih bolesnika svake godine treba dijalizu ili transplantaciju. Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.