U Petrovoj otvorili prvu Banku humanog mlijeka u Hrvatskoj

Hrvatska je u petak dobila svoju prvu banku humanog mlijeka. Smještena je u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb na lokaciji Petrova 13. Cjelokupne troškove opremanja preuzeo je UNICEF, a procjenju se na oko tri milijuna kuna. 

Bankom humanog mlijeka moći će se pomoći svim prerano rođenim bebama i ugroženoj novorođenčadi čije majke ne mogu dojiti, a kojima je od životne važnosti da dobivaju jedintvena imunosna i nutritivna svojstva iz humanog mlijeka. 

U Hrvatskoj se svake godine oko 2000 djece prijevremeno rodi, a njih oko 400 treba intenzivnu zdravstvenu skrb kako bi preživjelo. Majčino mlijeko važno je za rast i razvoj svakog djeteta, a kada je riječ o ovoj, najranjivoj djeci, ono je i hrana i lijek koji im doslovce može spasiti život. 

Otvaranje Banke humanog mlijeka stoga je velik korak u osiguravanju najvišeg standarda njege i brige za prijevremeno rođene i teško bolesne djevojčice i dječake u Hrvatskoj.

Još su 1980. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučili da u uvjetima u u kojima biološka majka ne može dojiti prvi sljedeći izbor prehrane novorođenčeta bude primjena humanog mlijeka iz drugih izvora. Raspoloživost mlijeka za ovu djecu izravno ovisi o postojanju i aktivnostima banaka humanog mlijeka.

Ova banka izravno promiče dojenje i darivanje mlijeka te osigurava sigurnost i kvalitetu darovanog mlijeka. Projekt humanog mlijeka u Hrvatskoj potaknuli su UNICEF i Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju.

Darovano mlijeko će se na siguran način testirati, obraditi i dostaviti ugroženoj novorođenčadi i prijevremeno rođenoj djeci koja nemaju mogućnost primiti mlijeko svoje biološke majke.

U sklopu Banke djelovat će i Centar za dojenje koje će služiti kao podrška u problemima s dojenjem. 

Svaka majka koja doji teoretski može biti darivateljica nakon obveznog testiranja i pregleda koji su potrebni radi sigurnosti samog mlijeka.

Provjerite i 12 najčešćih mitova o dojenju:

"Nemam dovoljno mlijeka"

Djeca prolaze više faza prilikom uspostave mlijeka. Npr. prva dva tjedna života su ključna i dijete treba što češće stavljati na dojku. To znači da treba odgovarati na svaki bebin signal. Čim beba zaplače, ponudite joj dojku. Dužina podoja varira, i treba gledati dijete a ne sat. Dokle god dijete aktivno siše (vidljivo pomiče čeljust i guta) trebate ga ostaviti na dojci. Kad prestane sisati ili zaspe, možete ga maknuti. Ako se tada probudi, ponudite mu opet istu dojku ili pak ga prebacite na drugu stranu.  

Jako je važno reagirati na svaki djetetov zahtjev jer se tako uspostavlja ponuda i potražnja. To se zove dojenje na zahtjev. Znakovi mogu biti sisanje prstića ili šačice, okretanje glave kao da traži dojku, nemir, ili pak plač. Najbolje je reagirati što prije, prije nego dijete počne (previše) plakati.

Postoje i vrlo stare zablude da majke prva tri dana nemaju mlijeka. Prvih dana iz majčinih dojki luči se kolostrum. Ono je najvrjedniji sastojak koji beba može dobiti jer sadrži puno antitijela, bjelančevina, vitamina A, magnezija i imunoglobulina. Izlučuje se u malim količinama jer je djetetu toliko i potrebno. Djetetov želudac po rođenju velik je doslovno kao pikula. Bojom se može razlikovati od zrelog mlijeka i biti žuto, no i to može biti individualno. Nakon par dana se stvara prijelazno mlijeko i nakon toga zrelo mlijeko. 

Ovo je jedna od najčešćih zabluda. Mlijeka ima koliko dijete doji. Dojenje funkcionira po sistemu ponude i potražnje. Koliko dijete doji, toliko će majčino tijelo prepoznati da dijete treba i toliko ga i proizvoditi. Dakle, ako želite proizvesti više mlijeka, morate dijete češće staviti na dojku.

"Ako plače i prije nego prođu tri sata, znači da mu mlijeko nije dovoljno"

Prije se vjerovalo da dijete treba jesti svaka tri sata, ali to nije istina. 
Beba nema sat i boli je briga koliko je sati. Ona plače kad je gladna i hoće jesti odmah. Nudite djetetu dojku koliko god često da traži, od 8-12 puta kroz 24 sata, što znači da od početka jednog podoja do početka drugog podoja prođe u prosjeku 3-4 sata. No to je samo prosjek, neka djeca vole puno jesti i onda duže spavati, ili obrnuto, češće jesti i onda češće i kraće spavati. Važno je da u prvih 6 tjedana, maksimalno 4 sata prođe od početka jednog podoja do početka sljedećeg.

"Nakon 3 mjeseca sam ostala bez mlijeka"

Nažalost, najveći broj žena u Hrvatskoj odustane od dojenja između djetetovog 2. i 4. mjeseca. Vrlo često možemo čuti priče o misterioznom nestanku mlijeka. Mlijeko ne nestaje preko noći. Ono što se najčešće desi je da dijete koje je lijepo ulovilo ritam dojenja odjednom traži više mlijeka. To se obično desi oko 3. i 6. dana života, oko 3. i 6. tjedna te 3. i 6. mjeseca, kad je po srijedi skok u razvoju. U tim razdobljima treba djetetu češće nuditi dojku, i tijelo će se pobrinuti da kroz par dana proizvede više mlijeka.

To doslovno može izgledati tako da ćete dva do tri dana puno češće dojiti, i onda će se opet uravnotežiti vaša proizvodnja mlijeka i djetetova potražnja. Budite strpljivi sa sobom i djetetom, znajte da će to proći, i da je normalno. Jedini način kako proizvesti više mlijeka je da dijete češće stavljate na dojci. 

Ali - kada dijete pojačano plače i traži dojku to ne znači da vi nemate dovoljno mlijeka da mu ponudite - to znači da mu samo trebate odgovarati na zahtjev i nuditi dojku koliko god puta traži.  

"Moje mlijeko je vodenasto"

Sigurno ste čuli od starijih žena da im mlijeko nije bilo kvalitetno jer je bilo kao vodica. Ili su to možda i vama rekli. To je također još jedan u nizu velikih mitova o dojenju. 

Majčino mlijeko se većinom sastoji od vode i nešto od masti. Taj omjer je savršeno uravnotežen prema potrebama ljudske mladunčad, kao što je mlijeko drugih sisavaca prilagođeno njihovim potomcima. Vaše mlijeko ne može biti iste boje, konzistencije i gustoće mlijeka drugog sisavca, jer vaše dijete nije iste veličine i nemaju iste potrebe. Izgled vašeg mlijeka uopće nije bitan, boja mlijeka varira od žene do žene, i od podoja do podoja, kao i općeniti izgled. I to je normalno.

Mlijeko na početku podoja je vodenastije i služi da beba utaži žeđ, a ono mlijeko koje dolazi kasnije u podoju je masnije i služi da je zasiti. Da biste bili sigurni da je dijete dobilo masnije mlijeko na kraju podoja, možete lagano masirati dojku od prsnog koša prema bradavici dok dijete siše, i na taj način poticati to mlijeko da izađe. 

"Moje mlijeko nije kvalitetno"

Majčino mlijeko je najkvalitetnije što možete ponuditi svom djetetu. Ni jedno drugo mlijeko nije toliko savršeno prilagođeno potrebama ljudske vrste. Osim nutritivno važnih vrijednosti, dajete mu i antitijela s kojima se bori protiv bolesti, a to mu ni jedna druga hrana neće ponuditi.

Osim toga, majčino mlijeko je potpuno prilagođeno djetetu koje se doji i njegovim potrebama. Svaki dan se mlijeko mijenja i odgovara na potrebe bebe. Nadalje, nedavna istraživanja dokazala su da bebina slina ulazi u majčin organizam preko bradavice. Njeno tijelo prepoznaje koja antitijela ili druge tvari djetetu trebaju, i pobrine se da se ista nađu u mlijeku već od sljedećeg podoja. 

"Ne mogu se izdojiti, znači da nemam mlijeka"

Uspješnost izdajanja nije nikakav pokazatelj koliko mlijeka imate. Postoje žene koje uspješno doje i ne mogu se uopće izdajati. Neke žene se lakše izdajaju ručno, neke na ručne izdajalice i neke na električne. Nema pravila, i ono što uspijete izdojiti nikako nije mjera koliko imate mlijeka.

"Imam male dojke, nemam dovoljno mlijeka"

Veličina dojki nema veze s količinom mlijeka. Nije uopće važno nosite li košarice A, B, C ili E. Mliječne žlijezde se stvore u trudnoći i nastave s radom neovisno o masnom tkivu dojke.

"Ne smijem ništa jesti da dijete ne dobije grčeve"

Ne postoji povezanost između majčine prehrane i grčeva. Ono što majka konzumira se probavi kroz njen probavni sustav i onda hranjive tvari njeno tijelo “presloži” u mlijeko. Početna hrana koju je mama pojela tako ne dospije u mlijeko.

Ako dijete ima grčeve, to je vjerojatno zbog toga što dječji probavni sustav prolazi kroz razvoj i grčevi su nažalost nešto što se kod neke djece pojavljuje. Nitko ne zna što ih uzrokuje. Stručnjaci vjeruju da prolaze kada probavni sustav malo sazre. Djeca imaju grčeve i na majčinom mlijeku i na formuli tako da nije sigurno od onoga što vi jedete. 

Mnoge majke prestaju jesti gotovo sve osim kokošje juhe i mesa jer se boje da time otežavaju djetetu. No time zapravo samo sebi uskraćuju vrijedne sastojke. 

"Moram puno jesti i piti da bih imala mlijeka"

Majka mora jesti i piti radi sebe prvenstveno, da bi ona bila zdrava i da bi se mogla brinuti o djetetu. Obično su majke koje doje pojačano žedne što je potpuno razumljivo. Pijte i jedite onoliko koliko vam se pije i jede, i pazite na to da konzumirate nutritivno bogate namirnice da biste sebi osigurali dovoljno za zadovoljavanje vlastite potrebe i fizičke izazove majčinstva.

 Ako pojačano žednite, pripremite si bočicu ili čašu vode u blizini da je možete dohvatiti dok dojite. Jesti možete sve. Ne morate se pretrpavati hranom da biste bili sigurni da dijete ima dovoljno. Priroda se pobrinula za to. Čak i kad majka nije jela zbog neimaštine (istraživanja provedena u siromašnim zemljama) mlijeko se stvara iz njezinih zaliha. Priroda se pobrinula da dijete dobije dovoljno i mlijeko će se proizvesti ako treba i na uštrb majke, ali tijelo će ga proizvesti. 

"Ako dijete traži drugu dojku, znači da moje mlijeko nije kvalitetno"

S razlogom imamo dvije dojke. Nakon podoja na jednoj dojci možete ponuditi drugu. Ako dijete želi, jest će. Ako mu je dosta jedna, neće htjeti drugu. Normalno je da će djeca neko vrijeme htjeti dojiti i na jednoj i na drugoj dojci. Neka će uvijek jesti na jednoj, pa sljedeći podoj vršiti na drugoj. Nema pravila, samo treba pratiti svoje dijete.

"Još uvijek imaš mlijeka (dojite godinu i više dana)?"

To vam može reći samo netko tko ne zna ili ne razumije da dojenje funkcionira po principu ponude i potražnje. Ako dijete doji, normalno da ćete vi imati mlijeka onoliko koliko ono traži. Službene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je optimalno isključivo dojenje do djetetovog 6. mjeseca, pa dojenje uz dohranu do djetetove 2. godine te dalje koliko god to majka i dijete žele. No, imajte na umu da dijete starije od godine dana neće ni približno često dojiti koliko i novorođenčad, a dijete od 2. i više godina još rjeđe. No, ti podoji su savršena prilika za povezivanje nakon odvojenost i pojačanje imuniteta za boravak u vrtiću.

"Mastitis znači kraj dojenja"

Ne mora značiti. Puno je žena prošlo kroz upale dojki i normalno nastavile dojiti. Važno je samo da u tom periodu dobijete prave informacije kako se riješiti nastalih kvrga i da imate sustav podrške najbliže okoline da nastavite dojiti - muža, mame, sestre ili prijateljice. 

Još neke važne informacije o dojenju:

POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

12:21

Ivan Šarić i deveta epizoda Zenzacije | Video: 24sata/pixsell