Sastojci su gotovo isti, no mesni doručak mora biti kompaktan, a na presjeku mora imati vidljive komadiće usitnjenog mesa i masnog tkiva tako da se može rezati. Treba biti kvalitetniji nego narezak
U naresku je mesa od 35 posto, a u doručku čak do 76 posto...
Po količini, ali i po kvaliteti mesa razlikuju se mesni naresci i mesni doručci. Mesni naresci su proizvodi od usitnjenog mesa koji su pasterizirani ili sterilizirani, a rade se od različitih vrsta mesa, strojno otkoštenog mesa, masnog i vezivnog tkiva i iznutrica, različitog stupnja usitnjenosti te drugih sastojaka.
Mesni doručak je proizvod s naizgled istim sastojcima, no mora biti kompaktan tako da se može rezati, a na presjeku mora imati vidljive komadiće usitnjenog mesa i masnog tkiva te mora biti svojstvenog okusa i mirisa. Mesni doručak treba biti kvalitetniji od nareska.
Sve analizirane konzerve narezaka i doručaka su od svinjskog i goveđeg mesa, ali različitih udjela, vode, masnog i/ili vezivnog tkiva, škroba, soli, začina te popriličnog broja aditiva koji im daju okus, teksturu i produljuju trajnost.
Kao što bismo i očekivali, u konzervama je najviše mesa. Prednjači Gavrilovićev Mesni doručak sa 76 posto mesa, a najmanje, 35 posto, sadrži narezak istog proizvođača, koji se prodaje pod robnom markom Gala.
Što je manje mesa, naravno, više je škroba i vezivnog tkiva. Veća količina vezivnog tkiva smanjuje nutritivnu vrijednost, a proizvod gubi i na okusu.
Na narescima je navedeno kako sadrže svinjsko strojno otkošteno meso. To je proizvod koji se dobije odvajanjem mesa od kostiju s dijelovima strojnom obradom kojom se uništava ili mijenja struktura mišićnih vlakana. Proizvod s većom količinom strojno otkoštenog mesa može primiti više vode te gubi na elastičnosti što je prednost u proizvodnji ovih konzervi. Vezanjem veće količine vode meso će brže nabubriti pa je financijski isplativije. Najviše ovakvog mesa, 22 posto, sadrži PPK-ov mesni narezak.
Svinjsko meso spade u kategoriju crvenog mesa. Bogato je bjelančevinama i vitaminima B skupine koji štite živčani sustav i sudjeluju u probavi hrane. Sadrži i puno minerala, u prvom redu željeza, koje sudjeluje u prijenosu kisika kroz krvožilni sustav do organa. Osim spomenutog, svinjsko meso bogato je i mastima. Prvenstveno su to zasićene masne kiseline kojih prosječan čovjek ne bi trebao konzumirati više od 20 ili 25 grama na dan.
Prekomjerna konzumacija zasićenih masnih kiselina povezuje se s bolestima srca. Prekomjerna konzumacija crvenog mesa općenito povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva pa je dnevna preporučena količina oko 90 grama, odnosno 70, ako je riječ o prerađevinama poput onih koje su u analiziranim konzervama. Kad bismo ove proizvode narezali i pržili, količina masti i kalorija bi bila bi još veća. Zato nije preporučljivo pržiti mesne doručke i mesne nareske.
Uz meso, većina analiziranih konzervi sadrži i brojne aditive. U narescima je puno zgušnjivača koji se dodaju zbog teksture, a u prekomjernim količinama mogu djelovati laksativno.
U ovim konzervama narezaka i doručaka možemo pronaći fosfate koji štetno djeluju na zdravlje kostiju. Iako su sterilizirane/pasterizirane, naše konzerve sadrže štetne konzervanse nitrite koji s bjelančevinama iz mesa tvore kancerogene spojeve. Zato se dodaje vitamin C koji će ovu pretvorbu usporiti. Neki su pakirani u tvrde, drugi u mekanije konzerve. Tvrde mogu podnijeti više temperature sterilizacije pa bi im i trajnost trebala biti nešto dulja. No bez obzira na debljinu lima, sve konzerve mogu stajati na policama trgovina poprilično dugo.