Izgledi su oko 70 posto da će se u jednom ili više mjeseci tijekom idućih pet godina zabilježiti najmanje 1,5 stupnjeva Celzijusa viša prosječna temperatura u odnosu na predindustrijsko razdoblje
U idućih pet godina Zemlja bi mogla biti toplija za 1,5 stupanj
Prosječna globalna temperatura vjerojatno će premašiti zadani cilj od ograničenja porasta do 1,5 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje u barem jednoj od idućih pet godina, prema studiji Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Prema studiji predstavljenoj u četvrtak u Ženevi izgledi su 20 posto da će taj prosjek biti zabilježen najmanje u jednoj od idućih pet godina u razdoblju od 2020. do 2024.
Izgledi su oko 70 posto da će se u jednom ili više mjeseci tijekom idućih pet godina zabilježiti najmanje 1,5 stupnjeva Celzijusa viša prosječna temperatura u odnosu na predindustrijsko razdoblje, koje obuhvaća vrijeme od 1850. do 1900., prema WMO-u.
POGLEDAJTE VIDEO: Postanimo odgovorniji prema okolišu
Pokretanje videa...
- Ova studija, uz visoko znanstveno umijeće, ukazuje na ogromne izazove za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama o ograničavanju rasta globalne temperature na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje te za napore koji se ulažu kako bi se ograničilo povećanje temperature do 1,5 stupnja Celzijusa - rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Stručnjaci su posebno pogubne prognoze dali za područje Arktika koje će se ove godine vjerojatno zagrijati dvostruko više u odnosu na globalni prosjek.
U dodatku na to prosječna temperatura u svijetu vjerojatno će premašiti predindustrijske razine za jedan stupanj Celzija u svakoj od idućih pet godina.
Razdoblje od 2015. i 2019. već je najtoplije zabilježeno od početka mjerenja.
Studija je rezultat izračuna britanske meteorološke službe i uzeti su u obzir i 'prirodne varijacije kao i ljudski utjecaj na klimu', navodi WMO.
No, nisu u obzir uzeta moguća smanjenja emisije stakleničkih plinova koja su rezultat usporavanja svjetske ekonomije zbog pandemija koronavirusa.
- Zbog dugog zadržavanja ugljičnog dioksida u atmosferi učinak smanjivanja ovogodišnje emisije neće dovesti do smanjivanja koncentracije atmosferskog ugljičnog dioksida koji potiče rast globalne temperature - kaže Taalas dodajući da se pandemiju ne bi trebalo koristiti kao izgovor za zaustavljanje borbe protiv klimatskih promjena koordiniranim i održivim mjerama.
U razdoblju od 2020. do 2024. istočni dijelovi Južne Amerike vjerojatno će biti sušniji, više će vlage biti na višim nadmorskim razinama i na području Sahela, sjeverni dio sjevernoatlantskog područja mogao bi imati više snažnih zapadnih vjetrova što bi moglo rezultirati s više oluja na zapadu Europe, dodaje CNN.