
Rano otkrivanje melanoma presudno je za tijek bolesti i preživljenje, u ljekarnama je upravo u tijeku akcija besplatnih pregleda madeža i promjena na koži, u kojoj volontiraju dermatolozi
Lifestyle
Komentari 14Rano otkrivanje melanoma presudno je za tijek bolesti i preživljenje, u ljekarnama je upravo u tijeku akcija besplatnih pregleda madeža i promjena na koži, u kojoj volontiraju dermatolozi
Rano otkrivanje melanoma, kao i većine zloćudnih tumora, presudno je za daljnji tijek bolesti i prognozu. Ako se otkrije dok još nema nikakvu progresiju u koži, kad je sasvim početan i zovemo ga melanom ‘in situ’, onda je cijeli tijek i liječenja i prognoze pouzdano dobar. Takvi pacijenti mogu objektivno biti ohrabreni i nastaviti kvalitetno živjeti. U slučaju kasnog otkrivanja to je jedan od najagresivnijih zloćudnih tumora kod ljudi, sklon ranome metastaziranju, upozorila je u razgovoru za 24sata nedavno voditeljica Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma 2023.-2026. godine, akademkinja Mirna Šitum, specijalist dermatologije i venerologije s užom specijalizacijom iz dermatološke onkologije.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo zašto su redoviti samopregledi važni
Pokretanje videa...
Već nekoliko godina u okviru Nacionalnog programa provode se besplatni pregledi madeža za građane, a ovih dana upravo su počeli pregledi u ljekarnama. Dežurstva dermatologa osigurana su u pojedinim ljekarnama u svim županijama, s tim da se treba naručiti na pregled, pa se građanima savjetuje da se raspitaju u ljekarni o dostupnim terminima i da se predbilježe.
Akademkinja Šitum ističe da je svijest o štetnosti ultraljubičastog (UV) zračenja kao glavnog čimbenika u nastanku većine melanoma još vrlo niska, zbog čega je to 6. sijelo raka po učestalosti u Hrvatskoj. Osim toga, slaba je svijest o važnosti redovitih mjesečnih samopregleda kože i ranog otkrivanja promjena koje upućuju na karcinom, zbog čega smo i dalje zemlja s najvećom smrtnošću zbog melanoma. Upravo zbog toga već godinama se provode javnozdravstvene akcije u okviru kojih dermatolozi u ljekarnama u unutrašnjosti te na obali i otocima tijekom ljeta besplatno pregledavaju ljude. Godišnje takav pregled prođe između 4000 i 5000 stanovnika te u prosjeku otkriju od 40 do 50 melanoma, uz mnogobrojne druge zloćudne tumore kože.
- Neki od otkrivenih melanoma su prognostički vrlo povoljni, ali više od polovice njih moraju proći kompleksnije operativne zahvate i biti u intenzivnom praćenju zbog ‘debelih’ melanoma. Posebno nas brine to što te osobe ne bi potražile pregled dermatologa da mi nismo došli u njihovu sredinu, na otoke, primjerice, ili u manja mjesta i gradove u kojima žive - upozorava stručnjakinja.
Samopregled kože prva je i najvažnija stepenica u prevenciji. Treba ga obavljati jedanput mjesečno, tako da si unaprijed zacrtamo datume u kalendaru i usvojimo to kao trajnu naviku, dodaje. Obavljajte ga ispred ogledala, u dobro osvijetljenom prostoru, te uz manje ogledalo koje omogućava da pogledate stražnji dio tijela u odrazu.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+
- Kod samopregleda treba pažljivo pregledati kožu cijelog tijela, prije svega lice, usne, sluznicu usne šupljine, uške i područje iza njih. Svakako treba provjeriti vlasište, i to uz pomoć češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Muškarci također moraju pregledati kožu vlasišta, posebno u slučaju da su ćelavi. Pozorno treba pregledati tabane, dlanove, područje između prstiju i nokte. Tijekom pregleda obavezno podignite ruke i provjerite kožu s unutarnje strane nadlaktica i pazuhe, kao i područje ispod grudi kod žena. Stražnji dio vrata, leđa, stražnjicu i stražnje dijelove nogu potrebno je pregledati uz pomoć zrcala - savjetuje sugovornica.
U okviru takvog pregleda treba uzeti u obzir sve madeže koje pratimo dugo ili novonastale promjene na koži. Pritom je dobro imati na umu “abecedu” pregleda, prema kojoj su razlog za brigu sve promjene u simetriji, obliku, boji i rastu madeža. Dakle, ako je madež asimetričan, odnosno nepravilnog oblika, ako mu rubovi nisu oštri, odnosno ako su nazubljeni, nepravilni i nejasni, te ako je došlo do promjena u boji kože na tome mjestu (tako da je ona nejednolika, od ružičaste, preko nijansi smeđe, do ljubičastosive, plave ili crne) te ako je madež od prošlog pregleda narastao, vrijeme je da se javite liječniku, koji će potvrditi ili isključiti sumnju u melanom. Uz sve opisane znakove, mogu postojati promjene i simptomi poput krasta, upala, otoka i crvenila madeža, koji mogu pobuditi sumnju na zloćudno zbivanje, koje također treba uzeti u obzir.
- Uzmite u obzir baš svaku promjenu koja vam se učini sumnjivom i javite se na pregled jer, jer što se ranije melanom ili karcinom kože otkriju, to su šanse za izlječenje veće - ističe akademkinja Šitum.
No nije nužno odmah juriti dermatologu - prva stepenica može biti i liječnik obiteljske medicine. Obiteljski liječnici dobro su educirani i poznaju rizične čimbenike za nastanak melanoma, ali i znakove koji upućuju na njegov nastanak, pa će nakon pregleda moći procijeniti je li potreban dodatan specijalistički pregled dermatologa ili dermatoonkologa, pojašnjava.
- Ako postoji sumnja, vrlo je važno da se promjene otkriju što ranije. Naime, u slučaju početnih melanoma, onih koje nazivamo ‘in situ’, stopa petogodišnjeg preživljenja nakon postavljanja dijagnoze je 100 posto. Za melanome koji su u trenutku otkrivanja bili samo na koži, što predstavlja prvi stadij bolesti, petogodišnje preživljenje ovisi o debljini melanoma i kreće se između 70 do 85 posto. Za one koji su u trenutku dijagnoze imali melanom proširen na limfne čvorove stopa preživljenja je 25 posto, a kod onih kod kojih su u trenutku dijagnoze metastaze već zahvatile unutarnje organe stopa preživljenja ravna je nuli - upozorava akademkinja Šitum.
Kad je riječ o prevenciji, ključno je osvijestiti štetnost UV zračenja, koje se danas, prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka, svrstava u karcinogene prve skupine. Pri tome se misli ne samo na sunčevo zračenje nego i umjetno UV zračenje u solarijima, kaže nam naša sugovornica.
- Već dugo je poznato da dugotrajno i opetovano izlaganje sunčevu UV zračenju, kao i ono u solarijima, može izazvati nastanak različitih zloćudnih tumora kože, među kojima je i melanom, koji, u slučaju da se kasno otkrije, ima izniman biološki potencijal za metastaziranje. No najveći rizik predstavljaju opekline u ranoj dobi. Naime, znanstveno je dokazano da pet i više opeklina od sunca tijekom života udvostručuje rizik za razvoj melanoma. Nadalje, od 6 do 9 posto svih melanoma u žena povezano je s korištenjem solarija, a prvo izlaganje solariju prije 35. godine života 1,75 puta povećava rizik razvoja melanoma - niže sugovornica faktore rizika.
Glavna mjera prevencije je izbjegavanje izravnog izlaganja suncu između 10 i 16 sati, posebno ljeti, kad je intenzitet UV zračenja najveći. Većina prognostičkih izvješća danas sadrži i informaciju o UV indeksu, pa je dobro pratiti ih. Ako je UV indeks manji ili jednak 2, smatra se niskim; ako je između 3 i 5, umjeren je, a indeks od 6 do 7 smatra se visokim. Vrlo visok UV indeks iznosi između 8 i 10, a vrijednosti od 11 i više smatraju se iznimno visokima. Ukratko, pripazite u vrijeme u kojem je UV indeks veći od 6 jer tad postoji i povećan rizik od opeklina pri duljem izlaganju suncu.
U vrijeme visokog UV indeksa obavezno koristite zaštitne kreme s visokim SPF-om. Osobama sa svijetlom kožom i plavim očima, koje su sklone opeklinama, savjetuje se uporaba proizvoda s SPF 50+, a za one s tamnijim tenom, smeđim očima i crnom kosom proizvodi s SPF 30 obično pružaju odgovarajuću zaštitu. No pripazite kod nanošenja kreme - mnogi griješe jer kremu nanose tek nakon dolaska na plažu (pravilo kaže da je treba nanijeti od 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu), te zanemarujući neke dijelove tijela, poput stražnje strane vrata, unutarnjeg dijela nadlaktica, tabana i stopala, ili usana, područja oko očiju, kao i vrata. Osim toga, zaštitnu kremu treba nanositi čak i kad je oblačno ili kad boravite u hladu jer UV zrake prolaze kroz oblake i odbijaju se od različitih površina, kao što su voda i pijesak. Također, kremu treba iznova nanijeti nakon svakoga kupanja i brisanja ručnikom, ili ako se pojačano znojite u hladu, primjerice tijekom sportskih aktivnosti.
Inače, tijekom 2022. godine u Hrvatskoj su otkrivena 994 nova slučaja zloćudnog melanoma kože, od čega 536 kod muškaraca i 458 kod žena. U oba slučaja riječ je o oko 4 posto oboljelih od svih zloćudnih bolesti, a najveći broj novootkrivenih slučajeva bilježi se u dobi iznad 50 godina. No dio tih melanoma otkriven je i kod pacijenata u 20-im godinama, što upućuje na potrebu da se sa samopregledima kože i zaštitom od štetnog UV zračenja počne u što ranijoj dobi.
Predrasuda je da osobe koje lako potamne i gotovo nikad ne izgore na suncu ne trebaju brinuti o zaštiti od sunca. Ne postoji "sigurna" preplanulost. I potamnjela koža znak je traume stanica kože, čak i ako nema crvenila ili ljuštenja. Dakle, čak i ako lako tamnite, još ste u riziku od raka kože i trebate koristiti zaštitu od sunca, zaključuje akademkinja Šitum.