Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac u suradnji s regionalnim centrima organizira obilježavanje prvog Hrvatskog dana šećerne bolesti...
U cijeloj Hrvatskoj: Po prvi puta ove godine 14. svibnja održava se Hrvatski Dan šećerne bolesti
Odlukom Hrvatskog sabora iz ožujka, 14. svibnja proglašen je Hrvatski dan šećerne bolesti. Inicijativa prof.dr.sc. Daria Rahelića, predstojnika Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i mag. Zrinke Mach, predsjednice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga urodila je plodom. Hrvatima će se tako još više približiti ovaj zdravstveni problem koji je posljednjih godina postao prava pošast.
POGLEDAJTE VIDEO: 200 tisuća Hrvata ne zna da ima bolest
Pokretanje videa...
- Obilježavanjem dva put u godini (hrvatskog -14. svibnja i međunarodnog Dana šećerne bolesti - 14. studenog) dobivamo više prilika ukazivati na važnost prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja šećerne bolesti - napominje dr. Rahelić.
Aktivnosti diljem Hrvatske
Referentni centar za dijabetes u Zagrebu i regionalni centri za dijabetes u Splitu, Osijeku i Rijeci edukativnim će aktivnostima, predavanjima i besplatnim mjerenjem šećera pridonijeti podizanju svijesti prevencije i ranog otkrivanja šećerne bolesti.
U Rijeci će u Gradskoj vijećnici 8-14 sati građani moći dobiti individualne savjete dijabetologa o komplikacijama i liječenju, a u nekim gradovima, biti će organizirane tiskovne konferencije i šetnje sa stručnjacima. Cilj je da građani u ležernoj i opuštenoj atmosferi mogu razgovarati s brojnim stručnjacima iz područja dijabetologije i postaviti im pitanja, dakle, kao da su na svojevrsnom pregledu. U Zagrebu će se sve to održati na Bundeku od 10 do 13 sati, a biti će osigurano i besplatno mjerenje glukoze u krvi. U Osijeku će biti organizirana na Trgu Slobode od 10 - 12 sati javnozdravstvena kampanja 'Imaš li šećernu bolest - saznaj za pet sekundi'. Na splitskoj Rivi građani će se moći savjetovati s medicinskim ekspertima, izmjeriti šećer te se podsjetiti na važnost fizičke aktivnosti.
- Šetnja, tj. kretanje je osnovni oblik aktivnosti koji može biti dobar početak u brizi za svoje zdravlje - kaže prof. Rahelić i dodaje da je fokus na ukazivanju koliki je stvarni broj pacijenata, koliko je negativnih ishoda ove bolesti, ali i svih koju bolest ne prate dovoljno.
- Debljina je do sada uvijek smatrana estetskim problemom i u otpusnim pismima relativno se rijetko koristio termin pretilost, a nije bila ni klasificirana kao bolest. Ako znamo da je debljina jedan od bitnih čimbenika za nastanak dijabetesa, potrebno je naglasiti važnost postizanja i održavanja poželjne tjelesne mase. Pri tome pravilna prehrana i redovita tjelovježba imaju iznimnu važnost, a zasigurno će i lijekovi koji su prisutni na hrvatskom tržištu i oni koji se uskoro očekuju značajno doprinijeti smanjenju broja oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 u budućnosti - dodao je Rahelić. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno uz pridržavanje pravilne prehrane.
100 godina inzulina
Ova godina značajna je i po 100. godišnjici od prve uspješne primjene inzulina kod ljudi.
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima oštećenu toleranciju glukoze (tzv. predijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6,7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Prema CroDiab Registru, u RH je 2021. registrirana 323.351 osoba s dijabetesom (10,2% osoba dobi 20+) dok se ukupni broj oboljelih procjenjuje na preko 500000. U 2021. godini su evidentirane 45532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8,2% ukupno umrlih osoba, i nalazio se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini, piše Plivazdravlje.hr.
Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2,4 puta veći rizik od teške infekcije i do tri puta veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom.
- Tijekom protekle pandemije uočeno je da osobe s dobro reguliranom šećernom bolešću i arterijskim tlakom te ostalim rizičnim čimbenicima su bile rjeđe izložene razvoju teže kliničke slike. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac je cijepljenjem osoba sa šećernom bolešću protiv Covid-19 (ukupno je primijenjeno 1200 doza cjepiva) također doprinijela sveobuhvatnoj skrbi oboljelih, a od prošlog tjedna osobe sa šećernom bolešću prilikom dolaska u Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac radi pregleda ili hospitalizacije mogu primiti i cjepivo protiv pneumokoka, važnog uzročnika upale pluća ili invazivne pneumokokne bolesti koja u osoba sa šećernom bolešću može izazvati tešku kliničku sliku i dovesti čak do smrtnog ishoda - kaže prof. Rahelić.