Znanstvenici u SAD-u pratili su podatke neuronske aktivnosti ispitanika dok su govorili i time su se na korak približili otkriću uređaja koji će moći čitati misli i tako pomoći ljudima zaključanima u tijelu
BUDUĆNOST JE TU
Tvrde da su na pragu otkrića kako računalom čitati misli
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ovo su tvrtke koje razvijaju lijekove i cjepiva protiv korone
Sustav trenutačno radi na otkrivenim neuronskim obrascima dok netko glasno govori, a stručnjaci kažu da bi na kraju mogao olakšati komunikaciju onim pacijentima koji nisu u stanju samostalno se izraziti, poput onih koji su zaključani u vlastitom tijelu, piše The Guardian.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:39
- To još nismo uspjeli otkriti, ali mislimo da bi ovo moglo biti osnova prve govorne proteze - rekao je dr. Joseph Makin, koautor istraživanja sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu.
Pišući u časopisu Nature Neuroscience, Makin i kolege otkrivaju kako su razvili svoj sustav. Sudionicima su u mozak ugradili elektrode za praćenje epileptičnih napada. Zamolili su sudionike da glasno pročitaju više od 50 rečenica. Među njima su bile rečenice poput "Tina Turner je pop pjevačica“ ili „Ti lopovi ukrali su 30 dragulja“. Tim je potom pratio njihovu neuronsku aktivnost dok su razgovarali, a podatke su unijeli u algoritam strojnog učenja.
Riječ je o sustavu umjetne inteligencije koji je potom podatke o aktivnostima mozga za svaku izgovorenu rečenicu pretvarao u niz brojeva. Kako bi osigurao da se brojevi odnose samo na aspekte govora, sustav je usporedio zvukove predviđene iz malih komada podataka o moždanoj aktivnosti sa stvarno snimljenim zvukom. Niz brojeva zatim su ubacili u drugi dio sustava koji ga je pretvorio u niz riječi. U početku je sustav izbacivao besmislice.
No kako je uspoređivao svaki niz riječi s rečenicama koje su zapravo pročitane naglas, to se poboljšavalo. Naučio je kako se niz brojeva odnosi na riječi i koje riječi imaju tendenciju slijediti jedna drugu. Tim je potom testirao sustav, generirajući pisani tekst samo iz moždanih aktivnosti tijekom govora. Sustav nije bio savršen. Rečenicu "Oni glazbenici čudesno harmoniziraju“ preveo je kao „Špinat je bio poznati pjevač“. Rečenicu „Kolut žice ležao je uz zid“ pretvorio je u „Hoće li Robin nositi žuti ljiljan“.
Međutim, tim je utvrdio da je točnost novog sustava daleko veća od prethodnih pokušaja. Iako je točnost varirala od ispitanika do ispitanika, za jednog sudionika u prosjeku je bilo za ispravak samo oko tri posto rečenice. Za profesionalne prevoditelje ta je pogreška oko pet posto po rečenici. No za razliku od ljudi, algoritam je imao na raspolaganju samo mali niz rečenica.
- Ako pokušate izaći izvan 50 korištenih rečenica, dekodiranje postaje puno gore - rekao je Makin, dodajući da se sustav vjerojatno oslanja na kombinaciju učenja određenih rečenica, prepoznavanja riječi iz moždane aktivnosti i prepoznavanja općih obrazaca u engleskom jeziku.
Tim je također otkrio da treniranjem algoritma na podacima jednog sudionika također znači da će za krajnjeg korisnika postupak biti jednostavniji i da će mu trebati manje podataka za trening.
Dr. Christian Herff, stručnjak sa sveučilišta Maastricht koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je istraživanje uzbudljivo jer je sustav koristio manje od 40 minuta podataka o treningu za svakog sudionika i ograničenu zbirku rečenica, a ne milijune sati koliko je obično potrebno u takvim studijama.
- Na taj način oni su postigli razinu točnosti koju još nitko prije njih nije uspio postići - rekao je.
Međutim, napomenuo je da sustav još nije moguće koristiti za mnoge bolesnike s teškoćama jer se oslanjao na moždane aktivnosti zabilježene kod ljudi koji izgovaraju rečenicu na glas.
- Naravno da je ovo fantastično istraživanje, ali su ti ljudi mogli koristiti i" OK Google ". Ovo nije prijevod misli nego moždane aktivnosti uključene u govor - istaknuo je.
Herff je rekao da se ljudi ne bi trebali brinuti o tome da će drugi sada moći čitati njihove misli. Za to je potrebno umetnuti elektrode u mozak, a isto tako zamišljeni je govor drugačiji od našeg unutarnjeg glasa.
No, dr. Mahnaz Arvaneh, stručnjakinja za sučelja strojeva koji bilježe moždanu aktivnost na Sveučilištu Sheffield, rekla je da je sada važno razmotriti etička pitanja.
- Mi smo još jako, jako daleko od točke da strojevi mogu čitati naše misli. Ali to ne znači da ne bismo trebali razmišljati o tome i ne bismo trebali imati planove koji do toga vode - zaključila je.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: WHO: Borba protiv korone će trajati dugo, ne popuštajte još
POGLEDAJTE VIDEO s Robertom Knjazom #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:25
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
