Spavanje i noćne more su vrsta treninga živčanog sustava koji pomaže ljudima da se nose s negativnim emocijama u stvarnom životu. Tako se pripremamo za buduće moguće stresove
Tumač snova: Zzzz, zašto ono što sanjam baš i nema logike?
Ljudi troše trećinu svog života spavajući pa snovi i njihova značenja privlače interes ljudi. Zahvaljujući razvoju tehnologije postalo je moguće proučavati moždane aktivnosti dok ljudi spavaju, a znanstvenici i psiholozi objavljuju rezultate na tu temu, čime otkrivaju dotad nepoznato o ovoj zanimljivoj temi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Zbog toga, Bright Side donosi činjenice o noćnim morama i čudnim snovima koji se pojavljuju.
Svatko ima jedinstvene snove jer svakodnevno doživljava razne emocije i pojave. Kad zaspite, mozak nastavlja naporno raditi, raspoređujući trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. Uspoređuje događaje koji su se dogodili u posljednje vrijeme s događajima koji su se dogodili davno prije. Zato možete zamisliti situacije iz djetinjstva poput igranja sa starim kućnim ljubimcem na novom mjestu poput ovoga na kojem trenutno živite.
Sve se to događa u fazi brzog spavanja oka koji traje 10-20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tijekom noći. Ova je faza poznata i kao 'paradoksalni san' koji je i dobio ime zbog fizioloških sličnosti s budnim stanjem čovjeka. U ovoj su fazi svi dijelovi mozga aktivni, osim onog koji je odgovoran za logiku. Pored toga, koncentracija serotonina i norepinefrina, neurotransmitera odgovornih za logiku i pažnju smanjuje se tijekom spavanja. Stoga ne čudi da snovi ponekad nemaju logike. Svjesni smo da se sve što smo vidjeli samo događalo u snovima tek nakon buđenja.
Zašto u snu vidimo apokalipse i zombije? Švicarski i američki znanstvenici održali su eksperiment u kojem su uspjeli pronaći odgovor na takva i slična pitanja. Prema njihovom mišljenju, to je vrsta treninga živčanog sustava koji pomaže ljudima da se nose s negativnim emocijama u stvarnom životu. Tako se pripremamo za buduće moguće stresove.
Znanstvenici su proučavali aktivnost različitih dijelova mozga tijekom spavanja. Tijekom noći budili su ispitanike nekoliko puta i pitali ih što sanjaju i jesu li ti snovi noćne more. Zahvaljujući njihovim odgovorima i analizi moždane aktivnosti, istraživači su identificirali dva područja mozga koja su odgovorna za noćne more. To su insula i moždani korteks.
Ova dva dijela mozga aktiviraju se i u situacijama kada se čovjek osjeća zabrinuto ili se uplaši na javi. Insula je odgovorna za procjenu emocija i pokreće se automatski čim osoba osjeti anksioznost. Moždani korteks priprema čovjeka za adekvatno postupanje kada se dogodi neka prijetnja i kako se ponašati u opasnosti. Isto tako, znanstvenici su otkrili da su oni koji su češće imali noćne more, nisu imali toliko problema s negativnim stvarima u životu.
Zbog toga nas zabrinjava način na koji naša podsvijest komunicira s nama i pomaže u rješavanju problema. Na primjer, scenarij u kojem nas netko lovi u snovima povezan je s neriješenim pitanjima u stvarnom životu.
Evo nekih zanimljivih činjenica o snovima:
Nove vještine i znanja poput učenja sviranja klavira smještaju se na potrebne 'police' u vašem mozgu dok spavate. Tako ih lakše pamtite. Bez obzira pripremate li se za ispit ili samo želite zapamtiti svoju listu obaveza za sutra, san vam može pomoći.
Teže se živi bez sna, nego bez hrane. Rekordan broj dana koje je netko proveo bez spavanja je 11.
Ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju povećani apetit jer im hormon koji regulira apetit, pada.
U prvih pet minuta nakon buđenja zaboravimo 50 posto svojih snova. Nakon još pet minuta zaboravimo gotovo sve što smo vidjeli u snu. Sigmund Freud vjerovao je da je to naš mozak koji pokušava ukloniti sve iz sjećanja, jer su snovi, smatra, bili naše skrivene misli.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...