'Tržištu rada treba više radnika nego što ih možemo školovati'

Kao i mnogi drugi IT stručnjaci koji žive u Zagrebu, 23-godišnji Matija Kolarić ambiciozan je i marljiv mladić. Trenutačno radi kao viši DevOps inženjer u Q Agency Ltd, agenciji za dizajn softvera, no vodi i vlastitu tvrtku za razvoj softvera, a u svoje slobodno vrijeme, radi kao asistent na lokalnom fakultetu.

Kolarić obožava rješavati probleme

- Trenutačno razvijam platformu za dijabetičare. Razvijam alat koji upotrebljava umjetnu inteligenciju za pomoć ljudima u upravljanju bolešću. Na primjer, korisnici aplikacije moraju unijeti što više vrijednosti u sustav, a sustav generira prijedloge kako liječiti bolest. Želja mi je razviti alat do faze izdavanja proizvodne verzije - kaže.

Uz sve njegove priče o metodologijama razvoja softvera, znanosti o podacima i umjetnoj inteligenciji, bit će vam oprošteno ako pomislite da je Kolarić prvotno ušao u profesiju s čisto akademske pozicije. Umjesto toga, odabrao je više strukovni put, isprva pohađajući Centar kompetentnosti, školu za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Koprivničko-križevačkoj županiji, nekih 90 km od Zagreba.

Bilo je to iskustvo u kojemu je Kolarić jako uživao i koje ga je navelo da nastavi svoje obrazovanje u akademskom okruženju prije izgradnje raznolike i uspješne karijere.

Kolarić objašnjava da mnogi njegovi vršnjaci u srednjoj školi nisu vidjeli priliku u strukovnom obrazovanju i, kao rezultat toga, nisu vidjeli slične prednosti.

- Nažalost, mnogi su moji kolege odustali od daljnjeg školovanja nakon srednje škole - kaže Kolarić.

Naučiti cijeniti obrazovanje

Iskustvo njegovih prijatelja nije rijetko u Hrvatskoj. Kad se Hrvatska pridružila Europskoj uniji 2013. godine, samo je 24 % Hrvata u dobi od 30 do 34 godine imalo visoku stručnu spremu, u usporedbi s 36 % na razini EU-a i europskim ciljem od 40 % do 2020. Trend je, međutim, išao uzlaznom putanjom, u odnosu na samo 16 % prije deset godina.

NADA ZA MNOGE OBOLJELE 'Prenamjena lijekova igrat će sve veću ulogu, a bit će posebno važna kod rijetkih bolesti'

Za one studente koji su prekinuli studij, Kolarić ima prilično filozofski savjet.

- Cilj nije diplomirati kako bismo pronašli bolji posao. Ne treba se usredotočiti na cilj. Trebamo se usredotočiti na cijeli put kako bismo došli do cilja. Uživanje u tom putu pružit će nam priliku da proširimo svoje horizonte i da vidimo puno dalje od samog cilja kako sazrijevamo. Na taj način ja pronalazim motivaciju kako bih bio bolji u onome što radim - kaže on.

Uspjeh u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Prema Saši Seretinu, predavaču elektrotehnike u Centru kompetentnosti, uspjeh mladog Kolarića nije neuobičajen.

- Imamo četverogodišnje programe u području elektrotehnike i računarstva te trogodišnje programe iz ugostiteljstva, strojarstva, graditeljstva i prehrambene tehnologije - kaže Seretin.

- Oko 90 posto polaznika koji završe četverogodišnji program odlazi na fakultet, a oni koji dovrše trogodišnji program idu izravno na tržište rada - dodaje.

Polaznici uglavnom nemaju problema s pronalaskom dobrih poslovnih prilika na lokalnom području.

- Prije pet godina, situacija je bila puno drukčija. No, stvari su se promijenile u posljednjih dvije do tri godine. Ako danas završe obrtničku školu, a ne žele na fakultet, sutra će raditi u lokalnoj firmi. Tržištima rada treba više radnika nego što ih možemo školovati u našim školama - kaže Seretin.

Snaga lokalnog tržišta rada odražava se u naglom padu nezaposlenosti. Nezaposlenost u Hrvatskoj trenutačno iznosi 6,3 posto, malo iznad prosjeka EU-a od 6 posto, ali je dramatično niža od visokih 17,3 posto u 2014. godini.

OČUVANJE ŠUMA Zaštita šuma na prvoj crti borbe protiv klimatskih promjena

Seretin objašnjava da postoji velika potražnja za kvalificiranim radnicima u prehrambenoj, kemijskoj i automobilskoj industriji u regiji.

Promicanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

- Centar kompetentnosti usko surađuje s lokalnom industrijom kako bi se osiguralo da svojim polaznicima pruže najbolje obrazovanje i osposobe ih za moderna radna mjesta - kaže Seretin.

Premda je financiranje veliki problem u obrazovanju, Seretin je ponosan na postignuća Centra u izgradnji objekta od 2000 četvornih metara s najsuvremenijom opremom i tehnologijom.

Prema Seretinu, najveći izazov u modernom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju je uvjeriti učenike osnovnih škola da je to korak u pravom smjeru.

- Svoju školu moramo predstavljati u osnovnim školama. Činimo to cijele godine, svake godine. Velik je to izazov, posebno u područjima kao što su elektronika i računarstvo. No, radimo 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, kako bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje bilo uspješno - kaže Seretin.

Europska unija podupire države članice u osposobljavanju njihovih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju. Samo u građevinskom sektoru, na primjer, očekujemo da će Europski zeleni plan stvoriti 487.000 novih radnih mjesta u EU-u do 2030. Od toga, gotovo 70 posto bit će otvoreno za kvalificirane fizičke i nefizičke radnike koji već posjeduju strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

SENZORI NA ULIČNIM SVJETILJKAMA Borba protiv smrtonosnog onečišćenja zraka u gradovima uz pomoć senzora i satelita

Države članice EU-a mogu koristiti sredstva EU-a za ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage, uz početno obrazovanje i osposobljavanje.  Na primjer, potpora EU-a daljnjem razvoju i poboljšanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj nastavit će se uspostavom regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju za strojarstvo, elektrotehniku i računarstvo, poljoprivredu i zdravstvo. U tu je svrhu kroz Operativni program ESF-a ugovoreno 108,8 milijuna eura.

Cilj je Poziva uspostava Regionalnih centara kompetentnosti s ciljem pružanja praktičnih vještina učenicima i odraslim polaznicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Očekuje se da će do kraja provedbe u projektnim aktivnostima sudjelovati 7225 učenika i 2640 učitelja.