Hrana se ne smije pohranjivati na temperaturama od 5°C do 60°C, pri pripremi se treba paziti na čistoću ruku, a ostaci od ručka ili večere trebaju u smeće nakon tri dana
ČUVAJTE ZDRAVLJE
Tri zlatna pravila s kojima ćete uvijek izbjeći trovanje hranom
Raspon temperatura u kojem se razvijaju i šire bakterije na hrani naziva se opasna zona (Danger Zone). Agencije koje se bave sigurnošću hrane definiraju zonu opasnosti od otprilike 5°C do 60°C stupnjeva. FSIS (Američka agencija za sigurnost hrane) propisuje da potencijalno opasna hrana se ne smije pohranjivati na temperaturama u tom rasponu kako bi se spriječile bolesti nastale trovanjem hranom.
Na primjer, temperatura hladnjaka bi trebala biti ispod 4°C, a hrana koja se ostavlja van hladnjaka ne bi se smjela jesti nakon samo dva sata stajanja na temperaturama od 5°C do 60°C stupnjeva. Mikroorganizmi rastu puno brže pri temperaturama između 21°C i 47°C.
Križna kontaminacija je navedena kao drugi najčešći uzrok trovanja hranom. Najčešća križna kontaminacija ide sa sirovog mesa te neopranog voća i povrća na druge namirnice koje se nalaze u neposrednoj blizini, piše Daily Mail.
Druga česta križna kontaminacija je potaknuta pljesnivim kruhom. Neki ljudi imaju običaj pljesnivi dio kruha odrezati i pojesti 'čisti dio', što je jako opasno. Kad kruh počne pljesniviti, ne postoji čisti dio. Ljudi koji jedu pljesnivi kruh riskiraju ozbiljne zdravstvene probleme. Spore plijesni se brzo šire i potreban je dodatni oprez sa svom hranom koja se nalazi u blizini pljesnivog kruha.
Plijesan su mikroskopske gljivice, a postoji nekoliko vrsta od kojih neke u hranu otpuštaju mikotoksine, zbog kojih se s vremenom ljudi mogu jako razboljeti. Oni koji jedu pljesnivi kruh imaju veću vjerojatnost za oštećenje bubrega i jetre te oslabljenje imuniteta.
Čak i kod kupljenog narezanog kruha nije sigurno uzeti narezanu šnitu koja golim okom izgleda čisto, ako se na nekim drugim šnitama već pojavila plijesan. Nije čista, i već se na svim šnitama nalaze spore plijesni. Cijela štruca kruha je prekrivena sa tisućama spora plijesni. I zato ju je bolje baciti u smeće.
Sir načet s plijesni isto može prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme, osim u slučaju onih vrsta koje su proizvedene s određenom količinom plijesni.
U pravilu, kod sira kojeg je načela plijesan treba odrezati oko jedan centimetar sira oko dijela načetog s plijesni kako bi se izbjeglo akutno trovanje ili dugoročna oštećenje imuniteta, jetre i bubrega.
Treće pravilo kojeg se treba držati je preporuka da se ostaci od ručka ili večere čuvaju i jedu najduže tri dana, nakon čega ih se treba baciti.
To uključuje špagete bolognese i rižu, koja je jako podložna kvarenju. To nema veze s načinom na koji se rižu podgrijava, već je direktno povezano s načinom na koji ćete ju pohraniti. Sirova riža ima na sebi mikroorganizme Bacillus cereus koji se jako brzo razmnožavaju. Oni mogu prouzročiti trovanje hranom, pa čak i ako je riža skuhana.
Problem nastaje kad skuhanu rižu ostavite na sobnoj temperaturi. U tom slučaju se spore množe i prerastaju u bakterije koje mogu izazvati trovanje. Što duže riža ostane stajati, to je veća koncentracija bakterija i veća mogućnost da se otrujete.
Kako biste izbjegli ovakvu situaciju, nemojte ostavljati kuhanu rižu na sobnoj temperaturi duže od sat vremena. Nakon toga ju stavite u hladnjak. Uzmite si vremena i preselite rižu u neku posudu namijenjenu za hladnjak i pospremite. Ako to napravite, nećete se nepotrebno izložiti trovanju hranom.
VIDI OVO! Sirovo meso držite dobro zamotano na dnu hladnjaka
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
