Ljudi koji razmišljaju inteligentno i donose gotovo uvijek dobre odluke kod toga uzimaju u obzir nekoliko važnih pitanja. Prvo, razmišljaju šire, procjenjuju koristi i vode se mudrošću
Ovo su tri koncepta kojima se obično vode inteligentni mislioci i ljudi koji donose dobre odluke
Ako ponekad imate problema s donošenjem odluka, možda vam može pomoći priča o tri koncepta koja u istoj situaciji koriste dobri mislioci i donositelji odluka. To je cjelovito razmišljanje, procjena moguće isplativosti te - mudrost. Evo kako ih razumjeti, odnosno razvijati:
POGLEDAJTE VIDEO: Najbolje vježbe za učenje i pamćenje
Pokretanje videa...
Šire razmišljanje
Donoseći odluku, inteligentna osoba razmatra problem u punoj dimenziji, odnosno uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike.
Uzmimo, na primjer, da ste menadžer koji razmišlja o otkazu dijelu zaposlenika zbog ekonomskog pada koji je posljedica pandemije Covid-a. Svakako trebate razmotriti koliko bi ta odluka mogla koristiti tvrtki u ovoj situaciji, ali i sagledati odmah posljedice odluke, odnosno zapitati se može li se dio posla automatizirati, odnosno imate li dovoljno radnika da obavez posao koji su ti radnici radili.
Svakako treba uzeti u obzir i projicirani rast ili pad prihoda tvrtke dugoročno u oba slučaja (ako otpustite te radnike, ili ne), provjeriti ponovnu zapošljivost otpuštenih radnika ako vam naknadno budu potrebni, te razmisliti o tome kako će to utjecati na radni moral preostalih radnika. Nipošto ne biste smjeli zanemariti ni to kakav će to utjecaj imati na ugled organizacije, pa i na širu zajednicu.
Evo primjera koji se odnosi na psihologiju: Vi ste psihoterapeut koji u punoj dimenziji razmišlja o tome trebaju li vaše sljedeće riječi klijentu biti podržavajuće ili izazivajuće, trebate li postaviti pitanje ili dati komentar, je li dobro da budete usredotočeni na budućnost, ili na ponovno razmatranje prošlih trauma klijenta i slično. Ako je ovo drugo, procjenjujete biste li cijelu seansu u potpunosti trebali posvetiti traumi, ili samo prikupiti nove informacije o tome kako se pacijent prema tome osjeća,
Procjena isplativosti
Moguća isplativost složen je pojam. Vratimo se na primjer psihoterapeuta: Koristeći taj koncept, mogli biste razmotriti koliko bi vraćanje na neke teme moglo doprinijeti izgradnji samopouzdanja kod klijenta, a do koje mjere može dovesti do razgovora koji u tom trenutku neće biti koristan za njega. .
Još jedan primjer. Recimo da razmišljate o tome da se uhvatite ukoštac sa željom da zaključate svoje dijete u podrum zbog informacije da konzumira drogu. Pametni roditelj razmotrit će ova pitanja: Kolika je vjerojatnost za to da će se dijete iskrasti? Kolika je vjerojatnost da će ostati 'čisto' i nakon što neko vrijeme provede zaključano? Nakon što mu otvorite vrata podruma, hoće li to dovesti do svojevrsne pobune zbog koje će se još više okrenuti konzumiranju droga? A tu je i filozofsko pitanje: Koliko roditelj treba ograničavati slobodu tinejdžera da živi život onako kako on ili ona žele.
Mudrost kod odlučivanja
To nas dovodi do mudrosti. Značajno se preklapa s druga dva stupa, ali njena centralna uloga opravdava činjenicu da ju izvlačimo kao poseban alat.
Zamislite da odlučujete hoćete li biti prodavač nekog proizvoda, ili njegova neprofitna suprostnost: Netko tko nagovara ljude da doniraju sredstva za neki humanitarni projekt. Osim pitanja od kojeg biste posla vi imali veće koristi (odnosno koja se bolje plaća), mudra osoba bi razmislila i o tome koje su prednosti svake od tih uloga, odnosno koja u većoj mjeri poboljšava kvalitetu života u zajednici.
Na primjer: Bi li potrošnja tog proizvoda donijela veću neto korist za društvo u odnosu na doniranje neprofitnoj organizaciji? Mogli biste zaključiti da bi neprofitna organizacija imala više koristi, jer je vjerojatnije da će pomoći siromašnijima, slabijima ili nekoj sličnoj kategoriji. No, možete zaključiti i suprotno: Da je vjerojatnije da bi kupci - primjerice oni koji kupe iPhone - trajno poboljšali kvalitetu svog života.
Obje pozicije mogu se braniti i puno su mudrije od donošenja odluke koja se temelji uglavnom na tome koji se posao više plaća.
Zaključak
Evo kako bi osoba mogla kombinirati sva tri koncepta u donošenju odluke. Zamislite da ste istraživač koji proučava ideju da obavi istraživanje u jednoj sesiji s ljudima koji su pretrpjeli srčani udar. Procijenili biste situaciju u punoj dimenziji: Dakle, zapitajte se koliko bi nastavak tog istraživanja pogodovao čovječanstvu, uključujući i vas, u usporedbi s manjim istraživanjem (recimo istraživanjem ljudi koji su doživjeli manje ozbiljan događaj - izgubili posao).
Također, trebate procijeniti vjerojatnu isplativost većeg istraživanja: Dakle, razmislite možete li doznati sve što vam treba kroz jedno savjetovanje, ili ćete trebati više njih.
Ta se tri stupa dobrog razmišljanja i donošenja odluka mogu primijeniti još šire, na primjer, na sociopolitičke rasprave koje danas vreve u društvu. Čini se da svi sve češće naginjemo ekstremizmu, iako bi cjelovito i mudro razmišljanje o koristima koje nas vodi prema prema Aristotelovoj Zlatnoj sredini, lakše dovelo do kvalitetnih i umjerenih rješenja, piše Psychology Today.