Radnici na slabo plaćenim poslovima, financijski ranjiviji i prije pandemije, suočeni su s većim rizikom gubitka posla i infekcije koronavirusom, od bolje plaćenih "bijelih ovratnika" zaposlenih u uredima
Tko će uspjeti zadržati posao tijekom pandemije korone?
Šokovi izazvani pandemijom nisu nikoga poštedjeli, no nisu svi podnijeli istu cijenu. Radnici na uredskim poslovima koji su mogli raditi od kuće uglavnom su bili u mogućnosti zadržati svoja primanja, dok su mnogi od onih koji su morali biti na radnom mjestu da bi radili svoj posao među desecima milijuna Amerikanaca koji su izgubili posao, budući da su diljem zemlje bile uvedene mjere karantene, navodi Reuters.
Sada, u vrijeme dok američke savezne države muku muče s ukidanjem mjera "ostanimo doma" čime bi se omogućilo onima najteže ekonomski pogođenima da se vrate na posao, istraživanja pokazuju da će radnici na slabo plaćenim poslovima vjerojatnije raditi u bliskom kontaktu s drugima i stoga se suočiti s povećanim rizikom izloženosti novom koronavirusu od onih na dobro plaćenim poslovima.
POGLEDAJTE VIDEO: Medicinska sestra iznenadila kćeri nakon devet tjedana
Pokretanje videa...
Novo normalno
Kada je pandemija zatvorila kampus Sveučilišta u Chicagu, ekonomisti Jonathan I. Dingel i Brent Neiman morali su se okrenuti podučavanju studenata na daljinu. Zaglavljeni u svojim domovima i primorani raditi putem Zooma, pitali su se koliko se drugih ljudi suočilo s istim takvim naglim promjenama.
Znatiželja ih je navela na suradnju i dovela do istraživanja naslovljenog kao „Koliko poslova se može raditi od kuće?”
Njihova analiza bila je polazišna točka dvojici drugih ekonomista na tome sveučilištu, Simonu Mongeyu i Alexanderu Weinbergu koji su surađivali s ekonomisticom njujorškog ogranka američke središnje banke Fed Laurom Pilossoph, kako bi istražili dalekosežnije ekonomske utjecaje pandemije i stvorili prikaz tipova radnika koji će biti najviše biti pogođeni.
Podaci su uglavnom potvrdili ono što se više-manje zna iz priča: mogućnost rada od kuće i posljedično stupanj izloženosti koronavirusu, ovisi o tipu posla, pri čemu se mogu razlikovati dvije vrste radnika: uredski, inače bolje plaćeni, te terenski i proizvodni, u pravilu slabije plaćeni, pri čemu su potonji izloženi većem riziku od infekcije, ali i gubitka posla.
Ekonomisti Dingel i Neiman ustanovili su da se 37 posto poslova u SAD-u jednostavno može obavljati od kuće. Ti su poslovi obično bolje plaćeni od onih koji se ne mogu raditi od kuće i na njih otpada 46 posto ukupnih plaća u SAD-u. To su većina uredskih poslova, poput onih u financijama, korporativnom upravljanju te profesionalnim i znanstvenim uslugama.
Preostalih 63 posto poslova ne može se lako obavljati od kuće, poput onih u poljoprivredi, graditeljstvu, pripremi hrane, proizvodnji i prijevozu. Ti su poslovi inače slabije plaćeni i zaposlenici moraju biti na konkretnom mjestu i raditi na maloj udaljenosti od drugih.
Ista pandemija, problemi različiti
Obje su studije istaknule podjelu na dvije široke kategorije poslova: onih u potrošačkim uslugama i proizvodnji nasuprot onih u menadžmentu te profesionalnim i tehnološkim uslugama.
Druga grupa obuhvaća poslove od računovođa i arhitekata do odvjetnika, zaposlenih u osiguranju i web developera. Ta grupa će daleko vjerojatnije sačuvati privilegij zadržavanja plaće radeći od kuće, a uglavnom se nalazi u velikim gradovima poput New Yorka i Los Angelesa.
Usluge i poslovi u proizvodnji uključuju one u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, osobnoj njezi i zaštiti.
Ruralne zajednice imaju najmanji udio poslova koji se mogu raditi od kuće, pokazala je analiza.
Istraživači sa Sveučilišta u Chicagu više su pažnje posvetili podacima o zaposlenosti nego onima o nezaposlenima.
Uz izuzetak nužno potrebnih radnika, velik udio radnika u sektoru usluga zatražio je isplatu državne naknade za nezaposlene, pokazuju podaci iz lipnja.
Onima koji rade u bliskom kontaktu s drugima prijetila je veća opasnost od gubitka posla za trajanja mjera "ostanimo doma", pokazalo je istraživanje.