Tikovi roditeljima odaju da je dijete pod jakim stresom

Najčešći dječji tikovi uključuju često ponavljane, brze i iznenadne radnje poput treptanja očima, grimasa, trzanja ramenima, šmrcanja, pucketanja jezikom ili pročišćavanja grla - a mogu uključivati bilo koji dio tijela. Oko deset posto djece u ranoj školskoj dobi razvije neki od tikova, a razlozi su raznoliki: od stresa zbog polaska u školu, preseljenja, razvoda roditelja i drugih životnih promjena. Ako tik ne traje dulje od mjesec dana, nije potrebno tražiti pomoć pedijatra. Roditelj može djetetu pomoći tako da ga nauči tehnike opuštanja i prevladavanja stresnog događaja. Prema statistici, od tisuće djece troje će razviti Tourettov sindrom - poremećaj pokreta koji može početi s jednostavnim tikovima koji napreduju u složene, a obuhvaćaju poteškoće u disanju i nekontrolirano ispuštanje glasova. Sindrom se češće javlja kod dječaka. Već sa 18 mjeseci bebe mogu razviti naviku zadržavanja daha, zbog koje problijede ili poplave u licu, a mogu i nakratko izgubiti svijest. To je zastrašujuća navika kojom dijete pokušava dobiti pažnju, pa liječnici savjetuju da mu se ne popusti jer će tako najbrže prestati. Organizam ima obrambeni refleks protiv gušenja pa dijete samo sebe ne može ugušiti - ali ipak obavijestite liječnika.   

• Lošu naviku najprije pokušajte ignorirati jer ponekad prestaje sama od sebe: previše pažnje može dodatno potaknuti takvo ponašanje
• Okidači za razvijanje neželjenog ponašanja su raznoliki: možda je u zadnje vrijeme proživjelo stresnu situaciju, gledalo strašne filmove ili pokušava odgoditi spavanje. Uklanjanjem uzroka nestat će i navika
• Pohvalite dijete svaki put čim ga vidite kako ne grize nokte, ne siše prst ili prakticira lošu naviku 
• Pričanje priče o tome kako s prstića u usta ulaze zle bakterije (koje možete i nacrtati) može imati uspjeha u promjeni dječjeg ponašanja 
• Ako dijete razvije više loših navika, nemojte ih pokušavati riješiti odjednom nego jednu po jednu: tako nećete naštetiti djetetovu samopouzdanju
>>Većina loših dječjih navika nestaje u prvom razredu osnovne škole, najčešće zbog zadirkivanja vršnjaka. Ako se stanje pogorša zbog većeg stresa i pritiska u školi, tada je najbolje porazgovarati s obiteljskim liječnikom, koji će preporučiti neke od tehnika smirenja ili vježbi za što bolju komunikaciju s djetetom.