Što je veća razlika u bogatstvu ljudi, zemlja je nesretnija, no u "sretnim državama" pojedinci se češće uspoređuju s drugima, depresivniji su i skloniji samoubojstvu
Tamo gdje su ljudi najsretniji, najveća je stopa samoubojstva
Skandinavske zemlje poslovično su na vrhu ljestvica zemalja najsretnijih za život, zbog uređenog zakonodavstva, niske stope kriminala, velikodušne socijalne politike i razvijenog gospodarstva. No upravo tu sreću prati i paradoks, kojeg predstavlja činjenica da je godišnja stopa samoubojstva upravo tamo najveća.
Taj fenomen nije specifičan samo za Dansku, Finsku, Švedsu i Norvešku, otkrili su znanstvenici Sveučilišta Warwick i Hamilton. Oni su proveli istraživanje koje je obuhvatilo savezne države SAD-a, i ustanovili su kako je zemlje bogatija i ima bolje preduvjete za lagodan život svog stanovništva, stopa izvršenih i pokušanih samoubojstva je veća. Pojam životnog zadovoljstva i stope krimnalnih djela usko su povezane s ekonomskom nejednakošću među žiteljima pojedinih država, a što je veća razlika u bogatstvu među ljudima, više je kriminala i oni su u prosjeku manje sretni. Ekonomska nejednakost podrazumjeva i kraći očekivani životni vijek i gore zdravlje ljudi, objašnjavaju demografski stručnjaci.
- Upravo je u uređenim i sretnim zemljama najviše usporedbe pojedinaca s drugim članovima društva, što vodi do zavisti i veće depresije, pa tako i veće sklonosti samoubojstvu - smatra voditelj istraživanja, profesor Stephan Wu.