Tajne praznovjerja: Što znači puhanje svjećica, 'nazdravlje'...

Kucanje o drvo da nekoga ne ureknete jedan je od najčešćih rituala kojima se u zapadnom svijetu nastoji otkloniti peh, a istraživanja pokazuju da doista i djeluje. U pet odvojenih pokusa dobrovoljci su trebali “izazvati sudbinu”, pa pokušati otjerati lošu sreću malim ritualima ili nasumičnim akcijama.

Oni koji su zlu sreću tjerali kucanjem o drvo ili odbacivanjem loptice, osjećali su se smirenijima nego oni koji su za sreću držali lopticu ili si kucali prstom o čelo. Tajna uspješne “borbe protiv uroka” jest da se nešto odguruje ili odbacuje od sebe, baš kao u tradicionalnim ritualima poput pljuvanja, bacanja soli preko ramena i kucanja o drvo.

Tako se simbolički odguruje zla sreća i nestaje strah od toga da će se dogoditi nešto loše. Istraživanje je također pokazalo da se oni koji se tako bore protiv “uroka” manje živopisno sjećaju negativnih događaja, a to dodatno pridonosi manjem strahu i zabrinutosti. 

I držanje fige, nošenje amajlije ili sretne odjeće smanjuje napetost te povećava vjeru u vlastiti talent i sposobnosti.  Osim toga, vjeruju li da su sretni, ljudi će manje uočavati loše trenutke. Studentima su prije ispita podijelili loptice za golf. Oni kojima je rečeno da loptica donosi sreću u pravilu su nadmašili one koji nisu vjerovali u lopticu. U drugom eksperimentu u rupe su morali ubaciti što više loptica u što kraćem vremenu.

Bolje rezultate imali su ispitanici kojima je rečeno: “Držim ti fige”. Oni koji vjeruju u utjecaj sreće postigli su bolje rezultate i na testovima memorije te rješavanju anagrama. 

Zaključak je da su ljudi koji vjeruju da ih prati sreća sigurniji u sebe i svoje sposobnosti te si postavljaju više ciljeve, koje uspješno i ostvaruju. A upravo je vjerovanje u sreću i nesreću najvažnije za peh. Na primjer, kad nam netko kaže da se nekome koga poznajemo može dogoditi prometna nesreća, to će izazvati našu zabrinutost jer znamo da rizik uvijek postoji i ta zabrinutost povećava šanse da se ona stvarno i dogodi. No kad otklonite brigu od sebe, te su šanse puno manje.

U praksi, postoji mnoštvo različitih rituala kojima se štitimo od loših situacija. Jedan od njih je pljuvanje za osobom da je ne bismo urekli (sličan je i ritual zalijevanja puta vodom kad osoba krene iz kuće po nekom važnom poslu) ili pljuvanje nakon što nam crna mačka prijeđe preko puta. Ipak, krene li crna maca u vašem smjeru, vjeruje se da to donosi sreću pa je nemojte tjerati.

Kad prospete sol, prstohvat soli treba baciti desnom rukom preko lijevog ramena. Sol je nekad bila vrlo vrijedna tvar. Rimljani su je, na primjer, koristili kao sredstvo plaćanja, a u drevnoj medicini koristila se kao sredstvo zaštite od bolesti te za čišćenje prostora, pa je prosipanje soli bila jedna od najgorih stvari. 

Razbijeno ogledalo, znate već, donosi sedam godina nesreće. Nekad davno vjerovalo se da je zrcalo zapravo slika čovjekove duše i duhovnog stanja pa njegovo razbijanje može izazvati veliku štetu. No ako se iznese na otvoreno i dijelovi zakopaju pod mjesečinom, to bi moglo otkloniti lošu energiju, tvrde stari ljudi.

Sretnici koje zasvrbi lijevi dlan trebali bi odigrati loto jer je to nagovještaj da bi vam se moglo popraviti financijsko stanje. No kad vas zasvrbi desni, brzo potražite drvo i protrljajte dlan o drvo jer bi vam to moglo donijeti sreću.

U dobra stara vremena nije bilo neuobičajeno da nekome ubacite malo otrova u piće. Kako bi izbjegli iznenadnu smrt, pametni su ljudi počeli tražiti da domaćini otpiju gutljaj, dva iz njihove čaše. S vremenom je to preraslo u običaj da se čaše dodirnu u nazdravljanju kako bi zvuk ojerao zle duhove. Jedan od običaja bio je da se osobama za stolom pritom poželi dobro zdravlje ili jednostavno “živjeli”, a to zapravo znači “nisam vam otrovao piće”. 

Malo koje rođendansko slavlje prolazi bez puhanja u svjećice. Kad zaželite želju, važno je dobro udahnuti da biste jednim izdahom uspjeli ugasiti sve svjećice na torti jer to znači da će se želja ostvariti. Malo je onih koji znaju da je riječ o ritualu kojim se nekad slavila božica Artemida, božica Mjeseca, zaštitnica mladih djevojaka, božica svadbe i porođaja.

Oni koji bi ugasili sve svjećice na torti na dan na koji se slavilo njezino rođenje mogli su računati na njezinu zaštitu. Jedan od najstarijih običaja vezanih uz obred vjenčanja vjerojatno je zasipanje mladenaca rižom. Potječe iz drevne Kine, gdje je riža bila simbol plodnosti.

Europljani su umjesto riže s vremenom počeli koristiti pšenicu, no motiv je ostao isti - da se mladencima poželi bogat i plodan život. Većina mladenki se udaje u bijelom, a tradicija seže u vrijeme kraljice Viktorije koja se odlučila udati u bijeloj umjesto u tradicionalnoj srebrnoj boji haljine kraljevske nevjeste.