Peršin možete primiješati svakom slanom jelu, bez bosiljka ne možemo zamisliti salate i preljeve za tjesteninu, a kopar osvaja u jelima s krastavcima i tikvicama
Svako jelo pretvara se u užitak uz prstohvat začinskog bilja
Vrtove i tržnice po našim gradovima zazelenjelo je prvo mlado povrće, ali je najmirisniji adut proljeća i ljeta - začinsko bilje. Brzo raste i nevjerojatno mijenja okus i najobičnijih namirnica, poput krumpira koji od uobičajenog svakodnevnog jela pretvara u pravi gastroužitak samo ako ga kuhanog uvaljajte u, recimo, nasjeckani kopar ili peršin, te poprskajte maslinovim uljem ili maslacem.
Tradicionalno se u našim kontinentalnim krajevima najviše siju i koriste peršin, celer te kopar, a u primorskima bosiljak, ružmarin, žalfija, origano... Te su podjele posve omekšale otkako smo povezaniji različitim medijima počeli uživati u svemu što nam se sviđa, pa se tako i na kontinentu koristiti sve više donedavno tipično primorskih začina. Nekad se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i u slavonskoj ravnici, peršin, glavno začinsko bilje ovih krajeva, stavljalo u gotovo svako slano, ali i u neka jela koja naginju slatkom, na primjer, u buhtle sa sirom i u kolač s peršinom.
U krajevima uz obalu kuhalo se mirisnije, uz korištenje više začinskih biljaka, često i više odjednom. S oduševljenjem talijanskom i francuskom kuhinjom neki su začini ili kombinacije začina, postali omiljeni i u nas. Tako smo prigrlili pesto genovese kao da je naš vlastiti specijalitet bez kojeg je sve teže uživati u dobrim špagetima. Omiljenosti tog umaka pridonosi dostupnost namirnica od kojih se priprema, jednostavnost pripreme, ali i divna zelena boja koju tom jelu daju grančice svježeg bosiljka.
Bez svježeg nam je bosiljka i ljetna salata od rajčica osjetno siromašnija, a i pizza je mnogo ukusnija ako po netom pečenoj i prije posluživanja natrgamo tih mirisnih svježih listića. Bez kopra je mnogima teško zamisliti jela od krastavaca, tikvica i buča, a kako do nas dolaze i navike skandinavskih kuhara, tako i nama sve više prija poširani losos u mirisnom umaku od kopra. Taj se umak priprema jednako kao bešamel kojem primiješate vezicu svježe nasjeckana kopra, a možete ga poslužiti i uz pečeno ili kuhano omiljeno povrće, ali i uz laganija mesa poput piletine i različitih riba. Mladi pak ružmarin oplemenit će i običan pečeni krumpir, ako mu primiješate vezicu natrganih listića, a jednako će prijati kao posteljica pečenom odresku.
Pesto genovese
Sastojci: 3 režnja češnjaka, 100 g pinjola, 150 g svježeg bosiljka, 200 ml maslinova ulja, sol, bijeli papar, 50 g parmezana
Priprema:
1. Očistite češnjak i narežite ga na kockice srednje veličine. Pinjole lagano popržite na tavici bez ulja, dok ne poprime zlatno-smeđu boju te ih ostavite sa strane da se ohlade. Operite svježi bosiljak i grubo ga nasjeckajte.
2. Štapnim mikserom usitnite nasjeckani češnjak, popržene i ohlađene pinjole te bosiljak. Dodajte dio maslinova ulja i nastavite miksati. Polako dodajte malo-pomalo ulja dok sve ne potrošite, a smjesa postane kremasta. Ali nemojte previše usitniti, neka se pod zubom osjete sitni komadići. Sada dodajte sitno naribani parmezan i, prema želji, dosolite i popaprite.
3. Još jednom dobro promiješajte sve sastojke i izlijte umak na vruće špagete te ih promiješajte. Višak pesta možete spremiti u staklenku i potrošiti unutar tri dana.
Punjene srdele s ružmarinom
Sastojci: 1 kg srdela, 1 kg špinata, 3 režnja češnjaka, 2 žlice pinjola ili badema, nekoliko grančica ružmarina, 5 žlica maslinova ulja, peršinovo lišće, 1/2 limuna, sol, papar
Priprema:
1. Svježe srdele očistite i razrežite po duljini. Raširite ih poput odreska i izvadite im kost. Posolite ih i popaprite svježe mljevenim paprom te stavite u cjedilo. Mladi špinat operite i pirjajte na maslinovu ulju neprestano miješajući dok posve ne povene. Kad se špinat ohladi nasjeckajte ga i pomiješajte također s nasjeckanim peršinom, češnjakom i nekoliko iglica ružmarina.
2. Primiješajte pinjole koje ste prethodno popržili na laganoj vatri dok nisu počele poprimati zlaćanu boju. Posolite i popaprite povrće prema ukusu te nanesite nadjev na osušene srdele. Svijte ih i pričvrstite grančicom ružmarina te pokapajte uljem.
2. Pecite desetak minuta u pećnici zagrijanoj na 210 Celzijevih stupnjeva ili na vrućem roštilju. Kad su pečene, nakapajte ih limunovim sokom i poslužite vruće.
Juha od krastavaca s koprom
Sastojci: 3 žlice maslinova ulja, 450 ml vruće vode, 2 žlice nasjeckana kopra, 1 žličica svježe metvice, 150-200 g krumpira, 2 češnja češnjaka, 400 g svježih krastavaca, 80 g luka, 250 ml kiselog vrhnja, 100 g dimljenog lososa
Priprema:
1. Krastavce operite i ogulite. Ako su mladi možete im zadržati i koru. Prerežite ih na četvrtine, izrežite dio sa sjemenkama te ih narežite na kockice. Na zagrijano ulje stavite nasjeckani luk i češnjak, a kad postanu staklasti, dodajte kockice krumpira.
2. Kratko pirjajte povrće, a potom ga podlijte vodom ili povrtnim temeljcem. Dodajte nasjeckanu mentu i kuhajte petnaestak minuta. U lonac dodajte i krastavce, te kuhajte još desetak minuta te maknite s vatre.
3. Malo ohlađenu juhu ulijte u blender i usitnite. Dobivenu juhu stavite u odgovarajuću zdjelu, umiješajte nasjeckani kopar i kiselo vrhnje. Promiješajte i stavite hladiti u hladnjak oko sat vremena. Prije serviranja dodajte kockice lososa.