Svaka žena nosi u sebi mudrost i nenametljivost Hestije, koja pruža smirenost i toplinu. Unutarnji svijet je njezino bogatstvo, no mora biti prodornija i više se zauzimati za sebe
Svaka žena u sebi nosi božicu Hestiju: Mudra čuvarica doma
Ako želite u svoj dom unijeti duhovnu toplinu koja izvire iz energije srca, ako želite mir, sreću i spokoj, onda je Hestija odličan saveznik. Starogrčka božica Hestija je zaštitnica kućnog ognjišta i srca. Ona je ujedno i zaštitnica duhovnog središta unutar svake osobe, doma, hrama te grada ili naselja – ističe Jelena Takač, dipl. andragoginja i defektologinja.
Središte života u staroj Grčkoj bilo je domaće ognjište na kojem je, prema vjerovanju, obitavala božica Hestija. Prisustvo Hestije je predstavljalo osobnu sigurnost, sigurnost zajednice, sreću i napredak unutar obitelji i svetu dužnost gostoljubivosti. Da bi građevina postala domom, morala je biti posvećena Hestijinom vatrom.
Obred posvećivanja doma Hestijinom svetom vatrom, za novovjenčani par radila je nevjestina majka. Ona je nakon vjenčanja, a netom prije nego što je novi par ušao u novi dom, bakljom prenijela vatru iz svog doma u dom novovjenčanog para. Svaki grad-država u Grčkoj je imao zajedničko ognjište sa svetom vatrom u glavnoj dvorani središnjeg hrama. Pri osnivanju novog grada vatra se iz matičnog grada prenosila u novi grad na novonastalo ognjište.
Prema vjerovanju, s vatrom je prenesena i duhovna snaga i umijeće božice Hestije. Ta je ‘vječna’ vatra u domu ili gradu simbolizirala duhovnu povezanost i zajednički identitet svih članova zajednice.
Novorođeno dijete je petog dana nakon rođenja bilo nošeno oko kućnog ognjišta posvećenog Hestiji. Tim obredom je definiran djetetov ulazak u obiteljsku duhovnu zajednicu. Osobnost božice Hestije je neovisna o odobravanju drugih ili želji da se svidi, zavede ili kontrolira. Ona je simbol bezuvjetne ljubavi i podrške.
Njezino poimanje svijeta temelji se na unutarnjem osobnom doživljaju i intuitivnom uvidu. Prema mitu, Hestija je netom nakon rođenja bila progutana, isto kao i njezine sestre i braća: Demetra, Hera, Posejdon i Had. Njezin otac, vrhovni bog Kron, je gutao svoju djecu odmah nakon rođenja. Razlog takvom činu je proročanstvo prema kojemu će ga s prijestolja svrgnuti vlastito dijete. Hestija je, kao najstarije dijete, prva progutana, no kao božansko biće nastavila je živjeti u Kronovoj utrobi. Nepovoljno proročanstvo za Krona se obistinilo.
Zeus, kojeg je majka Reja, Kronova žena, rodila u tajnosti, svrgnuo je svog oca Krona s prijestolja i oslobodio sve svoje sestre i braću. Hestija koja je bila progutana prva, biva oslobođena posljednja. Tako Hestija simbolično predstavlja početak i kraj. Pri svim svečanostima njoj su pripadali prvi i posljednji darovi. U njezino se ime prisezalo. Odavalo joj se štovanje u svakom hramu bez obzira na to kojem bogu ili božici je taj hram bio posvećen.
Svog posebnog hrama nije imala, njoj su pripadali svi središnji oltari posvećeni ‘vječnom’ vatrom. Zamišljana i doživljavana kao duhovna esencija vatre na neki je način bestjelesna, stoga je rijetko bila tema slikarskih ili skulpturalnih umjetničkih djela. Iako obožavana od Posejdona (boga mora) i Apolona (boga Sunca), ostaje vjerna svojoj odluci da ostane djevica.
Samozatajna je i ne sudjeluje u ratovima i ljubavnim intrigama. Uz Artemidu i Atenu, Hestija je jedna od tri djevičanske neranjive božice. Uz sve tri vežemo aktivan princip koji ne ovisi o odobravanju okoline. Atena i Artemida posjeduju aktivni princip koji je usmjeren prema vanjskom svijetu dok je Hestija usmjerena prema unutarnjem. Uz Hestiju vežemo sve oblike duhovnog promišljanja, kao što su meditacija ili molitva.
Grčki arhetipovi žive u nama
Grčke božice i bogovi predstavljaju arhetipove, odnosno urođene modele doživljavanja i ponašanja. Grčki panteon opisuju cjeloviti krug psihičkih i fizičkih osobina čovjeka. Poznavanje tih modela uvećava energetske potencijale, pozitivno utječe na razvoj samopouzdanja i pomaže u procesu samospoznaje.
U svakome od nas su arhetipovi nekih božica ili bogova manje ili više aktivni. Slavni psiholog C. G. Jung navodi kako arhetipovi božica i bogova imaju snažan utjecaj na psihu modernog čovjeka. Prepoznavanje i razumijevanje psiholoških struktura pojedinih božica ili bogova omogućuje prepoznavanje i razumijevanje osobnih kvaliteta.
U kojoj mjeri će arhetip ili duh neke božice ili boga biti aktivan u osobi ovisi o urođenim psihološkim osobinama, kulturološkim utjecajima i životnoj dobi čovjeka. No rijetko je u čovjeku aktivan samo jedan od spomenutih arhetipova. Kad govorimo o Hestiji, govorimo o onom arhetipu, odnosno onom dijelu osobnosti koji ima potrebu za posjedovanjem svetog mjesta. Potreba za posjedovanjem hrama kroz koji će biti izražena duhovna kreativnost, iskonska je ljudska potreba.
Žena s aktivnim Hestijinim arhetipom duhovni hram nalazi unutar svog doma i unutar svoje obitelji. Održavanje i uređivanje doma doživljava kao održavanje i uređivanje posvećenog prostora. Unutarnji će sklad i smisao naći u obavljanju kućanskih poslova i njegovanju duhovne topline unutar obitelji.
Božici Hestiji nalikuje mudra i nenametljiva žena u čijoj prisutnosti osjećamo toplinu i smirenost. Ona je samodostatna i cjelovita unutar sebe. Krasi je sposobnost pozornog iscjeljujućeg slušanja sugovornika. Ljubiteljica je prirode, dom će obogatiti cvijećem i korisnim ljekovitim ili mirodijskim biljem.
Hestija simbolizira i onaj aspekt osobnosti koji se razvija pod pritiskom napadnog patrijarhalno potrošačkog društva koje ne mari za individualno, iskreno i bezuvjetno izražavanje osobnosti. Kako nije natjecateljski raspoložena i nema potrebu sudjelovanja u prolaznim društvenim dramama, često je osuđuju i odbacuju. Njene kvalitete moderno društvo uglavnom ne cijeni. Ona može biti izvrgnuta ruglu i pritisku u kojem se od nje zahtijeva promjena osobnosti.
Hestija je uspješna u poslovima koji zahtijevaju usredotočenost, smirenost, strpljivost i smisao za detalje. Odana je, vjerna i pouzdana. Najčešće se uzima zdravo za gotovo, a kako ne posjeduje prodornost, često se nije u stanju zauzeti za svoje mjesto u obitelji ili modernom društvu. Iznad svega cijeni mir i spokoj.
Hestija, čuvarica ognjišta, može sagorjeti ako osjeća da su njena nastojanja za mirom i redom beskorisna. Njeni bližnji će je u tom slučaju doživjeti kao hladnu, nezainteresiranu i distanciranu. Kako joj nije potrebna potvrda muškarca za osjećaj unutarnje vrijednosti, tako je najčešće za njih nevidljiva. Od svih božica i bogova s Olimpa, jedino Hestija nije predstavljena ljudskim oblikom.
Za nju je potpuno nevažno ‘tko je tko’ i kakav kroj haljine se nosi ove sezone. Ipak, ona je na neki način, osim ako se ne povuče u samostan ili osamu u svojem domu, prisiljena ulaziti u odnose s drugima, neobavezno čavrljati i izlagati se procjenama drugih. Izgraditi ljudsku tjelesnu osobnost za ženu Hestiju može biti teško, čak bolno. Ako mora poći na neko veliko okupljanje, osjeća se nespremno i neprimjereno. Takva vrsta nelagode može se očitovati u snu u kojem se osoba zatekne gola na javnom mjestu. Ova vrsta sna uglavnom ukazuje na nedostatak socijalnih vještina koje su potrebne za integraciju u neku zajednicu.
Žena Hestija teško stavlja maske lažnih identiteta, često je pretjerano iskrena i otkriva ono što drugi uglavnom vješto prikrivaju. Poteškoće, s kojima se žena Hestija suočava pri izlasku u vanjski svijet, može prevladati putem razvijanja drugih aspekata osobnosti.
Jungovka Jean Shinoda Bolen smatra da žena Hestija mora razviti prodornost. Ta karakteristika će joj omogućiti interaktivne odnose s drugima te joj pomoći u zauzimanju za sebe. Osim prodornosti, ženi Hestiji bit će od pomoći i stvaranje jasne predodžbe o tome tko treba biti ili želi biti u vanjskom svijetu. U razvijanju tih ‘pomoćnih’ dijelova psihe, ženi Hestiji su od velike pomoći arhetipovi božica Artemide i Atene, te muški aspekt ženske osobnosti, odnosno unutarnji muškarac.
Žena Hestija može dozvati svog unutarnjeg muškarca da govori umjesto nje u situacijama u kojima je potrebna određena prodornost. Odnos između žene Hestije i njenog unutarnjeg muškarca može nalikovati na arhetipski odnos između boga Hermesa i božice Hestije. I jedan i drugi imaju važne uloge u grčkim domaćinstvima.
Hermes, glasnik bogova, simbolično je bio predstavljen stupom kod ulaznih vratiju te je kao zaštitnik putnika čuvao ulaz u dom, ali i sve one koji su izlazili iz doma. Hestija je kao čuvarica unutar prostora bila predstavljena okruglim ognjištem. Tako kao simbole zaštite nalazimo stup i krug.
Ako žena razvije arhetip Hestije i arhetip Hermesa kao aspekte svoje osobnosti, ona može biti iznimno uspješna u unutarnjem i vanjskom svijetu. U tom slučaju Hermesa doživljava kao posrednika za odnose s javnošću. Ona osjeća da u sebi nosi muški aspekt koji koristi u vanjskom svijetu i kroz kojeg može biti prodorna i određena.
Taj muški aspekt doživljava i kao zaštitu od prodora neželjenih sadržaja iz vanjskog svijeta. I Apolon i Posejdon bezuspješno su pokušavali zadobiti Hestijinu naklonost. Ona nije podlegla njihovim žudnjama što simbolički predstavlja sposobnost opiranja intelektualnim i emocionalnim silama koje mogu ženu odvojiti od njenog središta, njene biti.
Hestija predstavlja ženino iskonsko, prirodno duhovno središte. Smisao tog središta neizrecivo je poznavanje tajne koja se krije unutar svake žene.