Nakon što je Indira Levak fotografijom na Instagramu šokirala pratitelje koji su se raspisali da je pretjerala s botoksom, pitali smo estetske kirurge što je zapravo botoks i ima li posljedica
Sva lica botoksa: Pegla bore, a ako se pretjera, mišić se stanji
Naši vodeći estetski kirurzi objasnili su kako se botoks primjenjuje i zašto ima negativne konotacije u današnje vrijeme.
- U medicinske svrhe se botoks koristi kod pojačanog znojenja tabana, dlanova ili pazuha, kod korekcija asimetrije lica zbog disfunkcije pojedinih mišića, diskinezije koje dovode do asimetričnih ekspresija lica, znojenje tabana aksila, čela i slično. Pomaže kod tenzijskih glavobolja, jer ako rasteretite mišiće oglavine onda je manji i pritisak, objašnjava estetski kirurg doc. dr. sc Zoran Žgaljardić. U medicini botoks još pomaže i kod pojedinih mišićnih spazama ili kljenuti gdje se aplicira izravno u mišić kako bi grč popustio, a pacijentu se olakšalo stanje. No u kozmetici se koristi daleko češće.
- Najčešće se koristi za korekciju bora u području gornje trećine lica i to za bore mrštilice između obrva, za horizontalne bore na čelu te za bore smijalice oko očiju. Učinkovit je i za podizanje obrva. Tretman se izvodi ambulantno i traje oko 15-ak minuta. Botulinum toksin se priprema u injekciji od jednog mililitra te se kroz 15-ak uboda s vrlo tankom iglicom rasporedi po čelu i oko očiju. Tretman nije bolan za većinu pacijenata, a kod onih osjetljivijih se može primijeniti krema s lokalnim anestetikom. Nakon tretmana se pacijent može u potpunosti vratiti dnevnim aktivnostima. Kako ne bi došlo do neželjenih pojava, preporuka je da pacijent unutar prvih 24-48 sata od tretmana ne saginje glavu, da se tretirano područje ne trlja te da se izbjegava odlazak u solarij, saunu kao i na tretmane lica poput kemijskog pilinga i sl. - pojasnio je kirurg glave i vrata te estetski kirurg dr.med. Dinko Tončić.
Naši sugovornici ističu kako se botoks od početka devedesetih koristi u medicini, a u kozmetici je na svjetskoj razini i u Hrvatskoj svoje mjesto pronašao krajem devedesetih. Interes ne jenjava, a ljudi se javljaju liječnicima s različitim zahtjevima.
- Viđenje sebe pred ogledalom ili određenim svjetlima, to je virtualizacija izgleda koja može biti nerealna i izvrnuta. Ljudi ponekad idu na postupke pomlađivanja iako nema potrebe, realno su sami sebi dosadili izgledom. Dosta je prisutna depresija u zadnjih pet godina. Privatnik sam već 20 godina i primjećujem da su ljudi nezadovoljni i traže sreću u elementima koji neće promijeniti njihovo stanje, poput estetskih zahvata - navodi dr. Žgaljardić pojašnjavajući kako je bilo situacija u kojima je odbio napraviti zahvat ako je mislio da će narušiti normalne okvire izgleda pacijenta. I dr. Tončić ima privatnu praksu već 20 godina, a smatra da se negativna slika o botoksu u javnosti stvorila iz neznanja.
- Negativna percepcija o botulinum toksinu postoji jer šira javnost nije dobro ili dovoljno informirana. Botulinum toksin može uzrokovati neprirodan izgled lica, najčešće obrva, tzv. „začuđeni look“, ovisno o individualnoj reakciji ili načinu aplikacije. Nerijetko mu se pak pripisuju i negativni učinci koji nisu povezani s njime, nego najčešće s pretjeranom aplikacijom hijaluronske kiseline i drugih dermalnih filera. Kada je riječ o injekcijskim tretmanima, obrazi i donji dio lica se u pravilu ne tretiraju botoksom, već se navedene regije u 99% slučajeva tretiraju hijaluronom, odnosno dermalnim filerima. Injekcijski tretmani lica se često i kombiniraju, pa može doći do hiperkorekcije hijaluronom u donjem dijelu lica, obraza i usnica te inhibicije mimike botulinom toksinom u području čela, što može imati za posljedicu neprirodan i „zamrznuti“ izgled cijelog lica. Često se u medijima ovakva pojava pripisuje isključivo botoksu, a u stvari je pretežno posljedica prekomjerne primjene hijaluronske kiseline i tretmana dermalnim filerima - kazao je dr. Tončić ističući kako nakon tretmana djelovanje botoksa započinje nakon tri dana, a sedmog dana je učinak maksimalan.
Djelovanje botoksa je tri do šest mjeseci, nakon kojih se on razgrađuje i učinak popušta. Nema gornje granice koliko se puta može ići na ponovljeni tretman, a jedino ograničenje je, navode specijalisti, kod ljudi koji imaju neurološke smetnje. Nuspojave su rijetke, a najčešće se odnose na estetiku lica.
- Kod pretjeranog i čestog ponavljanja tretmana se može dogoditi ako mišić ne radi da ide u atrofiju pa postane tanji jer ne funkcionira. Kod prvog tretmana je bolje ići s manjom dozom na početku pa da pacijent vidi odgovara li mu to, a komplikacije mogu biti različite. Recimo, botoks se u organizam nanosi u obliku kapljica. Ta kapljica uvijek može gravitacijski oteći gdje ne treba, pa ode do noge i javi se umor u nogama ili zahvati neku drugu skupinu mišića - pojašnjava dr. Žgaljardić. Zato je važno tretman raditi u skladu s preporukama proizvođača i dobre kliničke prakse.
- Unatoč negativnoj percepciji koji ima u javnosti, s medicinskog aspekta je tretman botulinum toksinom vrlo siguran, jer su nuspojave koje izaziva izuzetno rijetke, a kada se i pojave, nisu ozbiljnog karaktera te ne ostavljaju trajne posljedice po zdravlje. Ukoliko se primjenjuje u propisanim dozama i na odgovarajuć način, daje vrlo lijepe i prirodne estetske rezultate. Pacijenti su s učinkom redovito izuzetno zadovoljni, a tretman rado ponavljaju. Kako bi tretman bio siguran i uspješan, treba obratiti pozornost da ga obavlja medicinski profesionalac i licencirani stručnjak u okviru specijalizirane medicinske ustanove - upozorio je za kraj dr. Tončić.