Širenje poljoprivrednih zemljišta značajno pridonosi emisiji ugljika i gubitku biološke raznolikosti, a potiču ih investitori koji često odabiru uzgajati usjeve poput uljnih palmi, soje i šećerne trske
POTIČE KLIMATSKE PROMJENE
Stručnjaci upozoravaju: Krčenje šuma uništava bioraznolikost!
Krčenje Gran Chaco šume u Južnoj Americi može značiti propast za autohtono stanovništvo koje ondje živi. Znanstvenici provode istraživanja o različitim aspektima utjecaja krčenja šuma na ljude.
POGLEDAJTE VIDEO: Strastvena planinarka
Pokretanje videa...
01:29
Gran Chaco je druga najveća šuma u Južnoj Americi, nakon amazonske prašume. Dom je za 9 milijuna ljudi i više tisuća vrsta te je pod velikim pritiskom zbog krčenja šuma.
Proteže se preko Argentine, Paragvaja, Bolivije i Brazila, a ima jednu od najvećih stopa krčenja šuma na svijetu. Od 1985. godine posjećeno je više od 140 000 četvornih kilometara, otprilike jedna petina cijele šume.
Gran Chaco je, za razliku od amazonske prašume, polusuho ili suho područje koje zauzima veliki dio sjeverno od Anda.
Populacija koja ondje živi uključuje oko 35 različitih skupina autohtonog stanovništva. Tradicionalno žive lovačko-sakupljačkim načinom života, stoga je njihovo preživljavanje usko povezano s budućnošću šume.
Dr. Valentina Bonifacio posljednjih 15 godina radi u Gran Chaco šumi kao znanstvenica te je iz prve ruke iskusila ubrzano krčenje ove velike šume. Područja s gustim šumama posječena su i pretvorena u poljoprivredno zemljište kako bi se ondje uzgajali iznimno profitabilni usjevi soje, a prostranstva pašnjaka namijenjena su stoci koja se uzgaja za proizvodnju govedine.
- Vidjela sam kako Chaco nestaje, vrlo je zastrašujuće vidjeti kako se brzo teren može promijeniti. Nastavi li se krčenje ovom brzinom, Chaco uskoro više neće biti šuma - rekla je izv. prof. dr. sc. Bonifacio sa Sveučilišta Ca’ Foscari u Veneciji, Italija.
Krčenje šuma doprinosi klimatskim promjenama ispuštanjem značajnih količina ugljika u atmosferu, ugrožavajući tako opstanak biljaka i životinja. Nekoliko vrsta koje žive u Chaco šumi nestaju, kao što su južnoamerički jaguar i vrišteći dlakavi pasanac. Krčenje šuma utječe i na lokalne zajednice koje ondje žive.
Utjecaj čovjeka
U projektu lanloss, dr. Bonifacio nadzire dr. Tamar Blickstein koja istražuje značenje gubitka šume za ljude koji žive u toj regiji.
Male poljoprivrednike često obuzme tuga kada proizvodnju preuzmu komercijalne farme, a suša i obilna kiša, uzrokovane krčenjem šumskog zemljišta, otežavaju im nastavak uzgoja usjeva. Krčenje također prijeti autohtonom stanovništvu i njihovoj povezanosti sa šumom.
Dr. Blickstein, tijekom terenskog rada koji je planiran kasnije ove godine, kao oblik pripovijedanja namjerava koristiti satelitske karte krčenja šume. Njezin cilj je pokazati ove karte ljudima iz različitih zajednica, poput autohtonog stanovništva, malih poljoprivrednika i doseljenika, koji se suočavaju s krčenjem šuma, kako bi zabilježila njihove reakcije i mišljenja.
Također, možda će iskoristiti satelitske snimke i na web-stranici kako bi prenijela iskaze ljudi koji su povezani s krčenjem šume.
- Mislim da bi se dobio zanimljiv rezultat kada bi se subjektivni glasovi ljudi uklopili u pripovijedanje i prikazali uz ovaj vizualni prikaz satelitskih podataka za razjašnjavanje podataka koji su prilično apstraktni i kvantitativni. Time bismo dobili ljudsko lice i ljudski glas - komentira dr. Blickstein.
Prethodna istraživanja bila su usredotočena na određene populacije, umjesto da su zajedno ispitivala različite društvene skupine. Dr. Blickstein se nada da će njezin rad doprinijeti porastu razine osviještenosti o krčenju šume Gran Chaco i pomoći osnažiti lokalno stanovništvo.
- Tumačenje (satelitskih) podataka sa zajednicama na terenu podučava ih korištenju ovih karta i ove vrste podataka. Možda im bude i korisno - navodi dr. Bonifacio.
Borba za prevlast
Autohtono stanovništvo koje živi u Gran Chacou oslanja se na šumu za hranu i materijale. Šuma je ključna i za njihovu kulturu.
- Za njih gubitak šume zaista predstavlja propast - kaže izv. prof. dr. sc. Graziano Ceddia iz Centra za razvoj i okoliš Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj.
Širenje poljoprivrede pokreće krčenje šuma, no stavovi i aspiracije ljudi koji sudjeluju u tome su nepoznati. U projektu INCLUDE, dr. Ceddia i kolege usredotočeni su na bolje razumijevanje upravljačkih struktura koje podupiru krčenje regije Chaco Salteño, dijela šume koji se nalazi u provinciji Salta, na sjeverozapadu Argentine.
Međutim, jednako su važne perspektive autohtonog stanovništva i malih poljoprivrednika koji žive u toj regiji pogođenoj kapitalno intenzivnom agrarizacijom. Njihovi stavovi i potrebe često su zanemareni kada se donose odluke o upotrebi zemljišta te oni obično nemaju nikakvu ekonomsku dobit.
- Željeli smo dati glas ovim marginaliziranim skupinama koje najviše snose posljedice krčenja šuma - navodi dr. Ceddia.
U razdoblju od tri godine, dr. Ceddia i kolege razgovarali su s mnogo različitih ljudi u regiji koji su zainteresirani za temu krčenja šuma, kao što su akademici, zaposlenici javne uprave i nevladinih organizacija, poljoprivrednici i autohtono stanovništvo.
Općenito su zaključili da velika poduzeća imaju veću šansu utjecati na vladine politike vezane za krčenje šuma od ostalih skupina. Također su zaključili da različite skupine ljudi imaju različite poglede na krčenje šuma. Primjerice, velika poduzeća uglavnom povezuju šumska područja sa siromaštvom, a poljoprivrednu ekspanziju s razvojem. S druge strane, poljoprivrednici i autohtono stanovništvo na šumu gledaju kao na svoj dom i povezuju je sa svojim životom.
Nadalje, dr. Ceddia i kolege ustanovili su da su scenariji upotrebe zemljišta prema idejama autohtonog stanovništva i poljoprivrednika održiviji i ekološki pravedniji. Tako su, primjerice, lokalne zajednice poljoprivrednika pomogle u stvaranju prijelaznih načina proizvodnje koji su manje štetni za preostale šume.
Nasuprot tome, općenito gledajući tropska područja od Latinske Amerike do Jugoistočne Azije, dr. Ceddia pokazao je kako širenje poljoprivrednih zemljišta, koja značajno pridonose emisiji ugljika i gubitku biološke raznolikosti, potiču investitori. Često odabiru uzgajati usjeve poput uljnih palmi, soje i šećerne trske jer imaju višestruku upotrebu, primjerice kao hrana, gorivo ili stočna hrana. Samim time, vjerojatnije je da će ostvariti profit u usporedbi s proizvodima za jednostruku upotrebu, a sve to često na štetu lokalnog stanovništva i okoliša.
- Poljoprivreda nije nužno okrenuta proizvodnji hrane, već predstavlja granu ulaganja koja treba ostvariti određeni povrat uloženog kapitala - rekao je dr. Ceddia.
Mogućnost promjene
Iako istraživanja mogu pružiti informacije o utjecaju krčenja šuma, dr. Ceddia smatra da je društveni aktivizam iznimno važan za uvođenje promjena. Sa svojim je timom dr. Ceddia otkrio da su se zakoni za zaštitu šuma strože provodili u dijelovima Chaco šume koji se nalaze u Argentini jer su ondje mali poljoprivrednici i autohtono stanovništvo organizirali prosvjede protiv krčenja šuma.
Istovremeno, u dijelovima u kojima su se veća poduzeća bolje organizirala kako bi zaštitila svoje interese, zakoni o krčenju šuma nisu se provodili tako strogo.
- Smatram da su inicijative na lokalnoj razini i djelovanje ljudi na terenu važni za uvođenje promjene. Činjenica da postoje znanstvenici koji postaju aktivisti daje nam nadu - rekao je dr. Ceddia.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
